INTERVJU ZA GLOBUS

IVO JOSIPOVIĆ 'Ako SDP ne okonča frakcijske borbe koje se vode na život i smrt, loše mu se piše. Zato želim da Bernardić uspije'

Zagreb, 040617.
Pavla Hatza 14.
Pracenje rezultata lokalnih izbora u stozeru Anke Mrak Taritas.
Na fotografiji: Ivo Josipovic, Vesna Pusic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Na užarenoj hrvatskoj političkoj sceni ljevica već duže vrijeme igra sporednu ulogu. Više je zaokupljena sama sobom, ne predstavlja pravu konkurenciju HDZ-u, a sada je ostala i bez vjernog partnera iz HNS-a. U SDP-u se vode rovovski ratovi za čelna mjesta i utjecaj u stranci, nove stranke ljevice nisu se afirmirale, a građani ne prepoznaju programe i sve se više hlade od poruka koje dolaze od vodstva stranaka koje bi trebale promovirati socijalnu pravdu i borbu za sve one vrijednosti koje su bliske ljevici.

“Želim da Bernardić uspije”, rekao nam je dr. Ivo Josipović, koji je sa svojom strankom Naprijed, Hrvatska! započeo suradnju sa SDP-om čim je Zoran Milanović dobio nasljednika. U potezu Davora Ive Stiera Josipović vidi pozicioniranje za mogućega budućeg vođu HDZ-a, a za Milorada Pupovca kaže da mu ne smeta da bude na vlasti s ustašofilima. “Za razliku od kombinacije s Mostom, ova je HDZ-ova Vlada utemeljena na višku pragmatizma i manjku idealizma. Takve koalicije, posebno kad u pričuvi postoji desni dio spektra vezan za Hasanbegovića i Esih, mogu dugo opstati”, tvrdi bivši predsjednik koji Kolindi Grabar-Kitarović zamjera da ima istaknutiju ulogu na žutim stranicama o modi nego u ozbiljnoj politici.

Što će se dalje događati u HDZ-u vezano za Davora Ivu Stiera?

- Opća je ocjena da je Stier postupio moralno i, sukladno svom vrlo desnom vrijednosnom sustavu, odbio biti u Vladi s HNS-om. Međutim, ne mogu vjerovati da čovjek koji ne prihvaća novu politiku Vlade, dakle HDZ-a, može nastaviti raditi kao politički tajnik HDZ-a. Ne bih se čudio da izgubi tu poziciju. Ali, mislim da načela nisu jedini motiv. Stier hvata polaznu poziciju za slučaj da Plenkovićeva Vlada propadne i da stranka potraži novo vodstvo. U tom slučaju, Stier je sigurno jedan od favorita pa bismo ovo povlačenje mogli shvatiti kao taktičko, uzimanje zaleta za novi uzlet.

Kakvi su vaši dojmovi nakon ovih burnih dana u Hrvatskoj kad je došlo do dogovora HDZ-a i HNS-a?

- Hrvatska je iz stanja nestabilnosti u braku HDZ-a i Mosta ušla u drugi oblik nestabilnosti, one koja je inherentna braku HDZ-a i HNS-a. Možda ta nova nestabilnost neće biti toliko eksplozivna i medijski atraktivna, ali će donijeti brojne izazove na političkoj i općedruštvenoj sceni.

Jeste li osobno očekivali ovaj rasplet i je li vam žao što je došlo do pucanja HNS-a?

- Bilo je puno indicija koje su već tjednima govorile što bi se moglo dogoditi. Kad smo čekali rezultate lokalnih izbora s gospođom Mrak-Taritaš, svi tamo nazočni HNS-ovci tvrdili su da od koalicije s HDZ-om nema ništa. Krešo Beljak i ja smo tvrdili suprotno. Međutim, nakon sjednice Predsjedništva HNS-a i meni se činilo da sam se prevario i da koalicije neće biti. Međutim, vidimo, operacija “Brak s HDZ-om” bila je vrlo dobro pripremljena.

Hoćete li dati podršku ili poticaj Vesni Pusić i drugima u HNS-u da krenu u osnivanje nove stranke ili ćete ih pozvati da se pridruže vama?

- Govorimo o iskusnim političarima koji sigurno znaju sami odabrati svoj put. Trenutačno imaju ozbiljan politički kapital, ali on bez nove artikulacije neće dugo trajati. Raditi novu stranku težak je i riskantan potez, a odabir neke postojeće stranke kao platforme djelovanja tih afirmiranih i jakih političara, vrlo je suptilna odluka. Poseban rizik nove stranke je daljnja segmentacija lijevocentrističke scene. Smatram da bi, ako se SDP konsolidira, najbolje bilo da se nađe modus postupnog ujedinjenja stranaka ljevice i lijevog centra, ako ne u jednu, ono u najviše dvije respektabilne stranke. Mi u stranci Naprijed, Hrvatska! jednu od svojih najvažnijih zadaća vidimo u tome da motiviramo ljude koji su se razočarali u lijevu politiku da se vrate, da obnovimo optimizam na ljevici, bez obzira na to u kojoj stranci ljevice djelovali.

Hoće li ova koalicija ili suradnja HDZ-a i HNS-a biti održiva, čekaju li nas uskoro izbori ili će Vlada odraditi cijeli mandat?

- Za razliku od kombinacije s Mostom, ova HDZ-ova Vlada utemeljena je na višku prag­matizma i manjku idealizma. Takve koalicije, posebno kad u pričuvi postoji desni dio spektra vezan za Hasanbegovića i Esih, mogu dugo opstati. Očito, i manjinski zastupnici su zaboravili povijest i ideale, pa danas Pupovac i društvo bez velikih problema mogu biti u vlasti s ustašofilima. Jedino je pitanje što će ova koalicija ostaviti iza sebe. Smatram, još veći kaos i nered u društvu. To prije što politika bez imalo idealizma ne može biti dobra politika. Ona probleme rješava površno, tako da gomila osjećaj nepravde i ogorčenosti u narodu, a problem se, nakon kraćeg vremena, vraća i biva još veći. Mislim da bi priča s Agrokorom mogla postati paradigma takve politike.

Koliko je za Hrvatsku dobro da su izbjegnuti novi izbori?

- Suprotno spinu koji su širili mediji da bi izbori najviše odgovarali ojačanom HDZ-u, smatram upravo suprotno. Da smo imali izbore, HDZ bi vjerojatno pojedinačno bio uspješniji, ali, nakon što je ostao bez Mosta kao partnera, gotovo je bez ikakva koalicijskog potencijala. Da smo išli na izbore, ne bi se dogodilo ništa strašno. Jedino, HDZ vjerojatno ne bi bio u Vladi.

Koliko tvrda desnica ima izgleda da se afirmira u Hrvatskoj i što očekujete od Brune Esih i Hasanbegovića?

- Tvrda desnica već je jako afirmirana, iako je difuzno raspoređena po raznim strankama. Glavno uporište joj je ipak, još uvijek, desno krilo HDZ-a, nikako Esih i Hasanbegović. Rekao bih da je profilacija Esih-Hasanbegovićeve struje prije taktički potez nego pravi raskol. Naravno, od njihove politike ne očekujem ništa dobro.

Očekujete li da će uskoro doći na dnevni red skidanje sporne ploče u Jasenovcu?

- Mislim da se ploča neće skinuti, ali da će znakovlje s te ploče koje se povezuje s ustaštvom biti uklonjeno. Zapravo, to je tek simbolična cijena koju će Plenković platiti za HNS-ovu promjenu dresa i permanentni kolaboracionizam SDSS-a.

U dogovoru HDZ-a i HNS-a sve se vrtjelo oko reforme obrazovanja i različitih svjetonazorskih pogleda na to. Dugo ste u prosvjeti, koje je vaše mišljenje o kurikularnoj reformi? Što, zapravo, slijedi?

- Vrlo vjerojatno, ništa vrijedno spomena. Ne samo zato što će desnica naći načina da amortizira entuzijazam nove ministrice nego i zato što su prosvjetari i udruge od početka krivo artikulirali svoju poziciju. Kao, neće u svojim nastojanjima politiku i političare uz sebe. Pa reforma je vrhunska politička tema i, bez političke podrške i onih koji imaju političke alate, dobronamjerno civilno društvo nema nikakvih izgleda da izgura reformu. Zato je bivši ministar Barišić onako mirno mogao one prve prosvjede označiti kao “party”. Mislim da bi civilno društvo koje zagovara reformu trebalo prihvatiti partnerstvo političkih stranaka koje isto misle i zajednički, snažnim pritiskom, natjerati Vladu da konačno krene mijenjati obrazovni sustav. Ali, u svim ovim neproduktivnim raspravama, da Vlada želi ikakvu reformu, morala bi poduzeti minimum, neovisno o ideološkim prijeporima koji se, očito, neće raščistiti: svima bi, od prvog razreda, trebalo uvesti informatiku i već u osnovnoj školi dva strana jezika.

Ljevica je, prije svega SDP, u krizi. Sa simpatijama ste dočekali izbor Davora Bernardića, ali je dojam da se nije snašao. Što vi mislite o načinu na koji se danas vodi SDP?

- Bernardić je preuzeo vodstvo opustošene stranke, i politički, i organizacijski, i financijski. Nažalost, ima nekih koji  ne razumiju da je sadašnje stanje u stranci nužna posljedica načina kako je politiku SDP-a i Vlade vodio Milanović. SDP mora okončati frakcijske borbe koje se danas, slikovito rečeno, vode na život i smrt,  mora ponuditi novu političku platformu te konsolidirati vodstvo i organizacijsku strukturu. Bernardić je od dijela svojih stranačkih drugova, a posebno od medija, dočekan kao ni jedan novoizabrani vođa neke stranke do sada. I prije nego što je izabran, na njega se sručila lavina kritika, omalovažavanja i podmetanja. Da, imao je nedorečenih i nespretnih nastupa, ali i dobrih poteza. Uostalom, upravo je SDP pod njegovim vodstvom “razmrdao”  Vladu. Ali, to nije dovoljno i samo s tim neće dobiti pozitivnu ocjenu. Mislim da zaslužuje fer priliku za golemu zadaću koja ga čeka. Da, vrijeme ide, i relativno će brzo doći dan kad će i najdobronamjerniji pitati što se napravilo. Želim da Bernardić uspije.

Bili ste i na predstavljanju inicijative Ranka Ostojića. Znači li to vaš otklon od službenog vodstva SDP-a?

- Potpuno je netočno da je Ranko Ostojić organizirao sastanak Pozitive da bi dao kontru Bernardiću. I Bernardić je pozvan i rekao mi je da će doći. Ali, Glavni odbor se oduljio. A na samom skupu, gdje je bilo ljudi iz različitih stranaka, ni riječi o SDP-ovim unutarnjim problemima, još manje bilo što negativno o Bernardiću. Zapravo, Ranko je napravio ono što je na ljevici trebalo odavno učiniti: napor da uz lijevu politiku poveže civilno društvo i da se, barem u Pozitivi, zakopaju ratne sjekire na ljevici.

Zbog čega hrvatski građani ne prepoznaju poruke koje dolaze iz SDP-a, jesu li dovoljno jasne i primamljive biračima?

- U suvremenim uvjetima ljevica treba novu doktrinu. Tu i mi iz Naprijed, Hrvatska! želimo dati doprinos.  Mislim da treba ojačati suradnja lijevih stranaka i tu SDP može imati centralnu ulogu. SDP mora obnoviti partnerstvo s nevladinim sektorom,  mora biti na braniku ljudskih prava i antifašističkih vrijednosti. I ono posebno važno: mora skupiti hrabrosti i inzistirati na ozbiljnim reformama. Istina je, nije lako uvjeriti ljude u potrebu promjena, mnogi smatraju da je inzistiranje na reformama i meni odmoglo u predsjedničkim izborima. Ali, nema druge.

Dobro, a što je s reformama?

-  Bez institucionalnih reformi: racionalizacije mreže lokalne samouprave, reforme pravosuđa i političkog sustava, neće biti napretka. A kultura i znanost, posebno informatička znanja i juriš na tzv. četvrtu tehnološku revoluciju, posebno su mi važni. Da sam u SDP-u, inzistirao bih na tome, ali i nekim važnim konkretnim potezima, posebno u borbi za pravdu i protiv korupcije. Tražio bih da se pojasni ustavna norma o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala kako je Ustavni sud više nikada ne bi mogao interpretirati protivno slovu i duhu Ustava, a pri izboru sudaca Ustavnog suda ne bih podržao ni jednog dosadašnjeg koji je sudjelovao u nekim od skandaloznih odluka koje nije moguće objasniti pravnim razlozima. Uz to, SDP bi trebao visoko dići zastavu socijalne pravde i poduzeti sve da se riješi problem dužničkog ropstva građana i da se ublaže najteže posljedice ovrha.

Znači li to da podržavate sve ono što poduzima Živi zid?

- Ne na način kako to čini Živi zid, koji možda ima dobre namjere kada fizički - uvijek neuspješno - pokušava spriječiti deložacije i čije akcije na kraju financijski pogađaju same dužnike. SDP mora ponuditi sustav u kojemu ovrhe nad jedinim stanom imaju ozbiljne limite te sustav stambenog zbrinjavanja deložiranih koji od njih ne čini beskućnike, sustav koji ne dovodi do trajnog deklasiranja građana.

Ljevica mora prepoznati da razvoj gospodarstva ovisi o znanosti, obrazovanju, pa i kulturi te da, kao mala zemlja, svoju nišu uspješnosti moramo tražiti u pravednom odnosu rada i kapitala, zelenoj ekonomiji i novim tehnologijama.

Ljevica XXI. stoljeća treba novu doktrinu i jaku stranku sposobnu da je provede.  

 Poznato je da se niste u mnogo čemu slagali sa Zoranom Milanovićem, ali je činjenica da je tada SDP ipak bio jači. Kakav je danas vaš stav o Milanoviću?

- Nas dvojica u bitnom različito promišljamo socijaldemokraciju i politiku općenito. Milanović je jedan od najobrazovanijih i najinteligentnijih ljudi na političkoj sceni. Po mom sudu, ima puno vrlina i samo nekoliko, ali vrlo ozbiljnih mana koje su dovele do toga da su gotovo svi parametri njegove Vlade na kraju mandata bili lošiji od onih koje je zatekao. Politika mu je rezultirala raskolom na ljevici i rasulom u SDP-u. SDP je bio vrlo jak u trenutku preuzimanja Vlade. Ali, ne zaboravimo, HDZ je tada bio na koljenima, opterećen brojnim teškim aferama i gotovo općim društvenim prezirom. Mnogi su smatrali da se nikada neće oporaviti. Međutim, SDP-ova je politika dovela do gubitka serije različitih izbora i enormnog jačanja desnice. Štoviše, sam SDP se na određeni način bio deideologizirao, izgubio političku specifičnost. Tako je u posljednjoj kampanji onaj tko ne zna našu scenu mogao pomisliti da Milanović zastupa HSP, ne SDP. Ali, ponavljam, Milanović je čovjek mnogih vrlina i kapaciteta i, kada bi uspio kontrolirati svoju narav, mogao bi i u buduće dati važan doprinos našoj političkoj sceni, u ovoj ili onoj ulozi.

Ako dođe do većih tektonskih potresa u SDP-u, koga vidite kao moguće nove lidere?

- SDP ima svoje vodstvo i bilo bi neukusno da sada copram tko bi ga mogao smijeniti. Inače, nisam siguran da SDP, bez obzira na prividnu demokratičnost, ima izborni sustav koji, posebno u kriznim situacijama, može dati najbolji rezultat.

Tomislav Karamarko najavljuje think-tank i jaku ekipu ljudi koje će okupiti. Hoće li to biti samo tribina desničara?

- To morate pitati Karamarka. Inače, dobro je da se i kod nas počinje s dobrom praksom think-tanka. I mi u Naprijed, Hrvatska! počeli smo s tribinama koje imaju ambiciju think-tanka. Drago Pilsel iznimno dobro vodi te tribine i dovodi vrlo relevant­ne goste.

Imaju li Karamarko i Milanović šanse ako se kandidiraju na sljedećim predsjedničkim izborima? Imaju li uopće šansu za povratak u politiku?

- Mislim su obojici izgledi vrlo, vrlo mali. Imaju jednu sličnost: dijele, a ne okupljaju. A za predsjedničke izbore nije dovoljno moći okupiti određeni, nužno  ograničeni broj svojih istomišljenika, nego i pridobiti puno širi krug birača. Za razliku od parlamentarnih izbora, u kojima i s tridesetak posto glasova možete osvojiti vlast, za postati predsjednik morate imati 50 posto plus jedan glas. Ali, tko zna, predviđanja i očekivanja se u izborima često izjalove…

Svjedoci smo velikih političkih promjena u Francuskoj, pa čak i toga da velike stranke otpadaju. Može li se to dogoditi u Hrvatskoj? Ima li prostora da se stvori nova ljevica koja bi pomela SDP?

- Ovog trenutka takvo što nije na vidiku. Ali, ako SDP ne uspije s novom profilacijom i drukčijom politikom, svašta se može dogoditi. Ne bih rekao da će u tom slučaju biti pometen, ali bi mogao znatno oslabiti na dulje vrijeme. Ipak, vjerujem da se to neće dogoditi.

Dojam je da se niste punim gasom uključili u politiku. Zašto? Je li problem financiranje manjih stranaka ili ste se više okrenuli profesuri?

- Stranka Naprijed, Hrvatska! imala je težak početak. Bili smo u organizaciji prijašnjeg vodstva SDP-a izloženi priličnoj medijskoj blokadi, ponekad linču. Točno, ni financije nam nisu išle na ruku. Ali, opstali smo, ojačali, a na proteklim lokalnim izborima ostvarili i prve uspjehe. Osobno, kako sam i obećao, nisam uzeo beneficije bivšeg predsjednika, ured, osiguranje i mirovinu, nego sam se vratio na svoje staro radno mjesto. Uživam u radu sa studentima. Uz to, vratio sam se i komponiranju. Napisao sam zadnju godinu jedan zbor, skladbu za komorni orkestar i napravio glazbu za iznimno uspjeli dokumentarni film Irene Škorić “Neželjena baština”, višestruko nagrađivani film o srušenim spomenicima NOB-u. Imam i iznimno velik broj poziva iz inozemstva na različite političke skupove, od Meksika, Koreje, Kine, Egipta do najbližeg susjedstva. Ipak, sve to, na ovaj ili onaj način, može biti u funkciji politike. Vjerujem, prije ili kasnije, vidjet će se i rezultati.

U posljednje ste vrijeme bili kritični i prema predsjednici Republike. Što joj zamjerate, a što ističete kao dobro u njezinu mandatu?

- Nažalost, predsjednica Grabar-Kitarović ima istaknutiju ulogu na žutim stranicama i u tekstovima o modi nego u onima o ozbiljnoj politici. Praktično je bez ikakve ozbiljne političke inicijative. O domaćoj se politici i problemima, osim rijetko i vrlo načelno, uopće ne izjašnjava. I ona priča o tri mora reciklirana je inicijativa koja je postojala još od vremena prije mog mandata. Čak su i neki ugovori bili zaključeni prije sedam-osam godina. Prvi veliki korak na toj “uspravnici” učinjen je u Dubrovniku na samitu Brdo-Brijuni uz sudjelovanje kancelarke Merkel 2014. godine. Nakon toga, odobrena su prva EU sredstva za LNG terminal na Krku. Sada su se okolnosti prilično promijenile pa ta inicijativa poetskog imena “tri mora”, plagiranog od azerbejdžanskog pokojnog predsjednika Hejdara Alijeva, koji je puno prije imao inicijativu istog imena, u dogledno vrijeme nema ozbiljne izglede biti realizirana. Ali, dobro je da je predsjednica drži “vrućom”, možda jednog dana ipak bude nešto od te ideje začete još početkom ovog stoljeća. Inače, predsjednica, kad nije pod neposrednom “vatrom” medija i kad se pripremi, često ima vrlo dobre govore za koje bih volio da ih mediji više prenose i analiziraju nego haljine koje nosi. Ali, to više govori o medijima nego o predsjednici.

Kako ocjenjujete smjer u kojem ide Hrvatska? Je li dobar ili loš?

- Nažalost, loš. Iako, ima i pozitivnih elemenata…

Premijer Plenković nekoliko mjeseci vodi Vladu i već je došlo do mnogih izazova. Kakvu biste ocjenu dali Plenkovićevu mandatu, bar ovom početnom?

- Više puta sam rekao kako Plenkovića cijenim kao obrazovanog čovjeka i europejca, još od vremena kad je bio student. Ali, njegov mandat pokazuje i drugo lice. Pod njegovim je vodstvom HDZ - bez obzira na to što smo mnogi Plenkovića dočekali kao olakšanje, kao čovjeka koji će tu stranku europeizirati i približiti centru - možda desniji nego ikada zadnjih desetak godina. Uz to, nastavljena je desna revolucija i  Hrvatska je pod Plenkovićem ozbiljno zadesnila, ne samo politički nego i općedruštveno. Osobno, ne vjerujem da će ovaj manevar s HNS-om i izdvajanjem Esih i Hasanbegovića donijeti bitnu promjenu.

 

Iz drugih medija


Izdvajamo