GLOBUSOVA ANALIZA

ZAŠTO JE INTERVJU S MIROSLAVOM TUĐMANOM NA NOGE DIGAO VODSTVO BOŠNJAKA U BIH? Politika bošnjačkih lidera očito više ne prolazi na Zapadu

Hanza Media

 

Gospodin Tuđman skreće pažnju s nekih tema koje su u fokusu a koje njemu ne odgovaraju. Jedna je pitanje konclogora Jasenovac koji je bio jedini konclogor koji nisu držali Nijemci. Druga priča je njegova uloga u stvaranju Herceg-Bosne. Uskoro očekujemo presude u Haagu za udruženi zločinački poduhvat u kojima će biti spomenut i predsjednik Franjo Tuđman. Naravno da u svemu tome ima svoje prste i mlađi Tuđman jer je on bio šef obavještajne službe u to vrijeme. Skreće pažnju s onoga što ne odgovara njemu i Hrvatskoj – rekao je lider bosanskohercegovačkih Bošnjaka Bakir Izetbegović za N1 televiziju.

Ove oštre riječi člana Predsjedništva BiH i predsjednika SDA bile su promptna reakcija na intervju koji je prof. dr. Miroslav Tuđman dao Globusu prije tjedan dana. Već dugo jedan novinski intervju nije podigao toliko prašine kao što su to bile riječi sina prvog hrvatskog predsjednika. Razgovor je vođen u povodu izlaska njegove najnovije knjige u kojoj se bavi političkom doktrinom i ostavštinom Alije Izetbegovića. “Druga strana Rubikona” sinteza je dugogodišnjeg proučavanja politike prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, čovjeka koji je zbog svoje knjige “Islamska deklaracija” godinama robijao u jugoslavenskom zatvoru u Foči. Za Miroslava Tuđmana Alija Izetbegović je bio panislamist i islamski radikal koji se zalagao za krajnje konzervativni koncept islamskog društva koji ne priznaje prava drugih naroda niti nacionalne manjine. Iz te koncepcije, piše Tuđman, izviru i Izetbegovićeve najveće strateške i taktičke pogreške u vrijeme pregovora kojima se pokušavalo doći do raspada Jugoslavije mirnim putem, ali i kasnije, u vrijeme razbuktavanja rata u Bosni i Hercegovini u kojem su praktički ratovali svi sa svima.

Odgovor isti dan

Nije, međutim, Bakira Izetbegovića pogodila tako kritička ocjena lika i djela njegova oca. Njegovu ljutnju izazvale su riječi Miroslava Tuđmana koje se direktno tiču današnjice u Bosni i Hercegovinu u kojoj mlađi Izetbegović sada vodi glavnu riječ. Tuđman je ishodište današnjeg terorizma širom Europe pronašao u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina.

“Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina. Bio je to začetak današnjeg islamskog terorizma. Počinjeno je čak pedesetak ritualnih odsijecanja glave. Brigade Armije BiH koje su nosile naziv ‘muslimanske’ imale su arapske oznake, išli su u bitke s pokličem Alahu ekber. Činjenica je da su od ranih 90-ih, i prije nego što je izbio rat, u BiH počeli dolaziti mudžahedini, i to na poziv samog Alije Izetbegovića”, rekao je za Globus Miroslav Tuđman.

Koliko su te riječi pogodile vrh Stranke demokratske akcije i bošnjačko političko vodstvo, vidi se iz činjenice što je odgovor stigao istog dana kada se Globus pojavio na kioscima u Hrvatskoj. Bakir Izetbegović je, odgovarajući na pitanja novinara N1 televizije, na Miroslava Tuđmana gledao ne samo kao sina prvog predsjednika Hrvatske nego i kao bivšeg šefa svih hrvatskih obavještajnih službi ali i sadašnjeg HDZ-ova zastupnika u Saboru. Premda su Tuđmanove izjave dane u povodu izlaska njegove knjige, Sarajevo je ovaj istup shvatilo kao još jedan napad službenog Zagreba.

“Naravno da je bilo zločina na svim stranama. Zločini mudžahedina bili su individualni i za njih su oni odgovarali. A ako nisu, još uvijek mogu odgovarati. Ovdje u Sarajevu je sedam-osam godina komandant jedinice mudžahedina poznat kao Abu Hamza bio zadržan u našem imigracionom centru sa namjerom da ga se istjera iz BiH da je bilo valjanih dokaza o njegovom učešću ili učešću mudžahedina... oni bi odgovarali pred sudom”, rekao je Bakir Izetbegović. “Bilo je zločina na strani mudžahedina, ali oni se uopće ne mogu uspoređivati sa zločinima udruženog zločinačkog poduhvata koji je faktički predvodio i u kojem je sudjelovao predsjednik Tuđman. Mene čudi da se od strane Hrvatske zašlo u takve teme. Ako mi ne počinjemo pričati o tome što se ovdje događalo, zašto oni počinju kada će u tom vraćanju u prošlost i analizama izvući deblji kraj. Kao što rekoh, radi se o udruženom zločinačkom poduhvatu koji je dokumentiran i u kojem ima i hrvatskih postrojbi. Evo, pred haškim tribunalom će biti jasno dokazana uloga svakoga, i predsjednika Tuđmana, i Šuška, i Bobana, i svih njih. Zašto ulaze u takve teme kada oštećena strana, bosanskohercegovačka, ne inzistira na tome u želji da se popravljaju odnosi između BiH i Hrvatske? Nije mi jasno”, kaže Izetbegović.

Istina, Tuđmanove riječi u Globusu su objavljene u vrijeme velike polemike na relaciji Zagreb-Sarajevo nakon što su Izetbegović i još nekolicina bošnjačkih dužnosnika u izjavama zatražili da Hrvatska ne počinje gradnju Pelješkog mosta. Strateški projekt povezivanja Dubrovnika i samog juga zemlje s ostatkom Hrvatske podržala je i Europska unija ne samo velikim financijskim ulaganjem nego i kao važnu europsku prometnicu.

U polemiku se uključio i Milorad Dodik, koji je podržao gradnju Pelješkog mosta, a nakon početka otvorenog sukoba Miroslava Tuđmana i Bakira Izetbegovića samo što nije rekao “pa o opasnosti od islamističkog ekstremizma ja govorim već desetak godina”.

No, nije samo banjolučki gubernator govorio o islamističkim ekstremistima koji se kriju po Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko mjeseci o tome je otvoreno govorila i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Uslijedila je oštra reakcija iz Sarajeva i kriza u međudržavnim odnosima.

I austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz našao se na udaru Bakira Izetbegovića. Kurz je u izjavi za njemački Handelsblatt ukazao na rastući utjecaj Turske i Saudijske Arabije u ovom dijelu Balkana: “U Sarajevu i Prištini, na primjer, ženama plaćaju da budu u potpunosti pokrivene kako bi promijenile imidž ulice. Ne možemo samo promatrati to”, rekao je Kurz pojašnjavajući da se time želi promijeniti “bosanska verzija islama”.

Upozorenje

Samo nekoliko dana prije Globusova razgovora s Miroslavom Tuđmanom češki predsjednik Miloš Zeman je u izjavi za praški Blesk upozorio da Europi prijeti ozbiljna opasnost nakon poraza Islamske države na Bliskom istoku i nakon povratka islamističkih boraca iz Sirije i Iraka. Oni bi mogli stvarati svoje baze u Europi, rekao je Zeman i pojasnio: “Takva baza može biti u BiH s obzirom na nacionalni sastav. Kada bi se upravo tamo koncentrirali ljudi koji bježe nakon poraza u Europu, to bi bila opasnost.”

Ni Zeman ni Kurz nisu prošli puno bolje od hrvatske predsjednice. I njih je Bakir Izetbegović optužio da iznose laži o Bosni i Hercegovini.

“Slično ranijim izjavama predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i ministra vanjskih poslova Austrije Sebastiana Kurza, Zeman bez ikakvog povoda i temelja plasira opasne neistine o državi BiH i posebno o Bošnjacima, muslimanima. Namjera tih izjava je da se europska javnost zatruje lažnom predstavom o Bosni i Hercegovini, naročito o njenim građanima islamske vjere, kao o tobožnjoj sigurnosnoj prijetnji za Europu”, priopćio je Izetbegović. “Očito je da je ovdje riječ o ksenofobičnoj i islamofobičnoj kampanji određenih dužnosnika nekih srednjoeuropskih država. To nas podsjeća na neke slične izjave s kraja prošlog stoljeća, kojima su neki u Europi opravdavali odsutnost intervencije kojom bi se spriječio genocid nad Bošnjacima i pokušaj da se Bosna i Hercegovina uništi”, stajalo je u priopćenju iz Izetbegovićeva ureda. Pojasnili su da je od 2012. do danas na sirijsko-iračkom ratištu boravilo ukupno 240 državljana BiH, dok ih se na teritoriju pod nadzorom Islamske države nalazi još 116. U BiH su se vratila 44 islamistička borca, od čega su 23 pravomoćno osuđena.

Bakir Izetbegović i Bosna i Hercegovina iduće godine izlaze na izbore. Može li preuranjena predizborna groznica biti uzrok nervozi Sarajeva? Teško, jer su uvijek neki izbori. Politika bošnjačkih lidera očito više ne prolazi na Zapadu. Strah zbog terorističkih napada i velika osjetljivost cijele Europe zbog izbjegličke krize može stvoriti islamofobiju. Pitanje je koliko su za islamofobiju krivi Izetbegovićevi sponzori od Saudijske Arabije do Turske.

Pomno i dugo pisana knjiga Miroslava Tuđmana svakako nema veze ni s Pelješkim mostom ni s unutarnjopolitičkim hrvatskim natezanjima oko HOS-ove ploče u Jasenovcu. Ali ni s islamofobijom o kojoj govori Bakir Izetbegović.

 

Izdvajamo