Hrvatske Oružane snage već godinama trpe neprekidne rezove proračuna koji je za prošle Vlade, nakon velikog reza Zdravka Marića od 350 milijuna kuna, bio na najnižoj razini: 1,17 posto BDP-a ili jedva nešto više od 4 milijarde kuna. No za 2017. stvari se moraju promijeniti. Izabrani predsjednik SAD-a Donald Trump jasno je rekao da će na kolektivnu zaštitu NATO-a moći računati samo članice koje ispunjavaju svoje financijske obveze prema Savezu: ulaganje od najmanje dva posto BDP-a u svoju vojsku. Time je hrvatskim političarima izbijen iz usta omiljeni, ma koliko šupalj argument: za vojsku se nema, ali to je u redu jer nas štiti NATO. Sada postaje jasno da SAD više neće trpjeti takvo parazitiranje na njihovoj vojnoj moći, koje se udomaćilo u većini članica NATO-a.
Hrvatska vojska srezana je na jedva nešto više od 14.500 ljudi, a s obzirom na rijetkost obuke te potpuni izostanak velikih vježbi na razini brigada, od kojih su preostale samo dvije, njena sposobnost da brani Hrvatsku samostalno praktično je nepostojeća. To političari lukavo zaobilaze tradicionalnim izjavama da je HV spreman izvršiti sve zadaće u okviru NATO-a.
Pomanjkanje novca desetkovalo je i programe modernizacije. Borbena vozila Patria AMV neadekvatno su naoružana zbog škrtarenja na naoružavanju 30-milimetarskim vatrenim stanicama te su trenutačno samo oklopni taksiji, a revizija ionako malog broja tenkova, koji se planira srezati na apsolutno nedovoljnih 48, teče bolno sporo, dok gradnja obalnog ophodnog broda u Brodosplitu debelo kasni.
Problemi s ljudstvom su razvidni u našem ratnom zrakoplovstvu gdje vlada kronični manjak osoblja, od pilota do tehničara. Situacija je toliko loša da su novopristigli borbeno–izvidnički helikopteri Kiowa Warrior smješteni u eskadrilu školskih helikoptera Bell 206 jer naprosto nema dovoljno ljudi da se formira eskadrila borbenih helikoptera.
Nedavna izjava ministra financija da će se vojni proračun ove godine povećati je ohrabrujuća, a očito je i da ministar obrane Damir Krstičević neće, poput svog prethodnika, pasivno gledati dok se iz vojske cijede zadnje kune. Prošli tjedan čak je i premijer Plenković obećao da će ove godine vojska dobiti više novca. Sudeći po Vladinim Smjernicama za izradu proračuna za 2017., to će se zaista i dogoditi.
Dugoročni cilj mora biti dizanje proračuna na dva posto BDP-a, i to tempom od nekoliko stotina milijuna kuna godišnje. Već bi 5,5 milijardi kuna bilo dovoljno da se ubrzaju svi spomenuti projekti, a stvorio bi se i prostor za neophodno povećanje broja ljudi u sustavu. Bio bi moguć i povratak ugašenih sposobnosti, poput džepnih podmornica koje se mogu graditi u Hrvatskoj. Postavio bi se i temelj za uvođenje minimalno 18 novih borbenih aviona da zamijene MiG-ove 21.
Premda posljednje izjave daju prostora za oprezni optimizam u pogledu našeg vojnog proračuna, žalosno je da se o tome počelo misliti tek kada su izvana stigli signali da više nećemo moći parazitirati na jačima. Očito političkoj eliti ulaganje u obranu naše domovine samo po sebi nije predstavljalo nikakav prioritet.
