Tamni oblaci pred kišu stišću se nad Hernanijem, gradićem u pokrajini Baskiji na sjeveru Španjolske. Arrantxa, 29-godišnja stanovnica, ulazi u autobus koji ubrzo nestaje među zelenim brežuljcima na putu za San Sebastian udaljen deset kilometara. Grad čiju obalu zapljuskuju valovi Kantabrijskog mora lokalni stanovnici na baskijskom jeziku zovu Donostia. Arrantxa putuje onamo na posao prolazeći istom rutom kojom je prije 16 godina išla u školu. Zrak je hladan kao i onog jutra kad je njen pogled kroz zamagljeni prozor naprasno prekinuo glas s radija.
“Eksplodirala je bomba na željezničkom kolodvoru u četvrti Martutene”, čulo se na vijestima u osam sati ujutro. Šest kilograma eksploziva bilo je postavljeno pod ukradeni zeleni automobil Renault 18 parkiran u blizini vlaka. U atentatu na zastupnika tada vladajuće stranke lijevog centra PSOE poginule su dvije osobe. Tri lokalna radnika su ranjena ležala u krvi. Zastupnik Iñaki Dubreuil Churruca izvukao se s lakšom ozljedom.
Novo poglavlje
ETA, baskijska revolucionarna organizacija za nacionalno oslobođenje, stajala je iza napada. Pripisuje joj se oko 830 ubojstava tijekom pet desetljeća dugog nastojanja stvaranja nezavisne socijalističke države Baskije na sjeveru Španjolske i jugozapadu Francuske. Punim nazivom Euskadi ta Askatasuna, odnosno Baskija i Sloboda, nalazi se na popisu terorističkih skupina u Španjolskoj, Europskoj uniji i SAD-u a oružane aktivnosti je zaustavila 2011. godine.
No za ovaj tjedan, 8. travnja, najavila je predaju skrivenog oružja što bi mogao biti njen konačni kraj ali i početak novog poglavlja u španjolskoj povijesti. Nitko se, međutim, ne usuđuje prognozirati idući korak skupine koja je 1973. u bombaškom napadu u Madridu likvidirala španjolskog premijera Carrera Blanca, najbližeg suradnika generala Francisca Franca čiji je diktatorski režim trajao 36 godina.
Arrantxa, iako je ne zanima politika, osjeća nelagodu govoriti o ETA-i pod svojim pravim imenom pa koristimo ovo. Njen rodni Hernani, gradić s 20.000 stanovnika, jedno je od uporišta radikalne patriotske ljevice poznate pod nazivom “Izquierda Abertzale” koja zahtijeva odcjepljenje od Kraljevine Španjolske. Euskal Herria Bildu (EH-Bildu), koalicija nastala 2012., ondje je na vlasti te političkim putem traži referendum na kojem bi se dva milijuna stanovnika Baskije izjasnilo o budućnosti. Na njihovim skupovima vijore zastave s kartom i imenom Euskal Herria, zemlja Baska, koja uključuje i francuski dio gdje živi 260.000 ljudi.
Upravo preko granice, s druge strane Pireneja, zakopano je preostalo oružje ETA-e. Jean-Noël Etcheverry – ekološki aktivist, sindikalist i promotor kulture – rekao je 17. ožujka francuskim novinama Le Mondea kako će 8. travnja biti otkrivena mjesta arsenala oružja.
Etcheverry je istaknuti član baskijsko-francuske grupe Liga za ljudska prava, skupine koja se samoinicijativno ubacila kao posrednik u razoružanju. Uz njega djeluju zagovornik ljudskih prava Michel Tubiana te bivši predsjednik poljoprivredne komore Mixel Berchocoirigoin.
“Obrtnici mira”
Baskijski zagovornici nezavisnosti nazivaju ih “obrtnicima mira” jer bi njihovim posredovanjem mogao završiti oružani sukob započet 1958. godine osnutkom ETA-e. Predaju oružja najavili su preko Le Mondea, velikog i tiražnog medija u Francuskoj, kako bi ujedno izvršili pritisak na francusku vladu da se suzdrži od moguće policijske akcije.
Etcheverry i Berhocoirigoin su, naime, 16. prosinca bili uhićeni u francuskom dijelu Baskije kada su se navodno rješavali oružja ETA-e. Etcheverry je pušten jer u tom trenutku još uvijek nije bio stigao na mjesto gdje su iz udubljenja u zemlji izvlačili 30 pištolja, devet automatskih pušaka, četiri revolvera, eksploziv i detonatore. Nakon uhićenja su objavili manifest u kojem tvrde kako su oni “članovi civilnog društva bez ikakvih veza i podređenosti ETA-i” koji su pokrenuli proces razoružanja skupine uništenjem prvih 15 posto arsenala.
Tajna skrovišta
“Obrtnici” su svoju akciju obrazložili “potrebom da se izađe iz apsurdne situacije u kojoj oružana skupina želi predati oružje državi koja to sprečava”. “Zatražili smo od ETA-e da na civilno društvo transferira političku odgovornost za uništenje čitavog arsenala”, navedeno je u priopćenju.
“Na dan 9. travnja ETA više neće biti oružana skupina”, izjavio je Berhocoirigoin tijekom okruglog stola organiziranog u Biarritzu, primorskom gradu u francuskoj Baskiji. Pozvao je francusku vladu da prihvati “tehničke uvjete” no nije iznio detalje predaje oružja. Sam čin otkrivanja skrovišta trebao bi biti organiziran u Bayoni, gradu s 45.000 stanovnika. U njegovoj blizini mogla bi se nalaziti podzemna skrovišta 200 pištolja i automatskih pušaka, između četiri i pet tona eksploziva te brojni detonatori, procjenjuje osoba iz španjolske antiterorističke jedinice koja je htjela ostati neimenovana.
“S teroristima nema nikakvih pregovora. Očekujemo da predaju oružje i raspuste se”, naglašava u Madridu španjolski premijer Mariano Rajoy. Njegova Narodna stranka, desnog centra, na vlasti od 2011., sumnjičava je prema posrednicima. Rajoy je u studenom dobio novi četverogodišnji mandat, ovaj put s manjinskom vladom, a jedan od ciljeva mu je borba protiv baskijskog i islamskog terorizma.
“Obrtnici mira”, naziv za posrednike, bilo je ime jedne organizacije nastale u Strasbourgu 1981. Nazivala se nenasilnom te je jedanput tjedno organizirala jednosatne prosvjede protiv ratova i naoružavanja a zastupala ljudska prava. Na tom modelu je pak u Baskiji od 1985. do 2013. funkcionirala organizacija Gesta za mir (Gesto por la Paz) koja bi održavala skupove svaki put kada bi ETA likvidirala nekoga.
“Gdje su ti sadašnji ‘obrtnici’ bili prije petnaest godina?”, pita se Iñaki Arriola, predsjednik baskijske podružnice oporbene stranke PSOE. “No preživjeli smo dane olova i kukavičkih napada”. Njihov zastupnik na kojeg je izvršen atentat na kolodvoru u San Sebastianu se izvukao ali ne i njihov drugi član Juan Prede. On je upucan u glavu godinu dana kasnije dok je usred dana sjedio u kafiću u blizini kuće.
PSOE i Narodna stranka mijenjaju se na vlasti u Španjolskoj od 1978. i uvođenja demokracije u zemlju te brane njeno jedinstvo. Nakon Francove smrti i prestanka represije nad baskijskim jezikom i političkim neistomišljenicima, Baskija je postala autonomna pokrajina. Unatoč novom statusu – vlastitom parlamentu, policiji, obrazovanju i skupljanju poreza – ETA i njeni pobornici nastavili su inzistirati na punoj neovisnosti. Krvava kampanja dosegnula je vrhunac 1980. kada je poginulo stotinjak ljudi.
Bez straha
“Mete su bili političari i policajci. Moji prijatelji i ja, pak, nismo se uopće bojali boraviti vani niti sam primjećivala ikakav strah kod stanovnika”, prisjeća se Arrantxa u San Sebastianu, mjestu čestih napada i jednom od najatraktivnijih turističkih mjesta, s dugačkom pješčanom plažom. “Kasnije sam primijetila da ljudi izvan Baskije misle kako ovdje svi hodaju s pištoljima”, napominje. Pa ipak, sjeća se kako je njena obitelj nakon eksplozije sa strepnjom čekala javljanje prijatelja koji je tog jutra trebao putovati vlakom. “U početku se nije javljao no kasnije smo doznali da mu se ništa nije dogodilo”, kaže.
Sedam mjeseci kasnije slika terorizma u svijetu značajno se promijenila. Romantičarski pogled na “oružani otpor” koji je tražio uzor u borbama za nezavisnost u nekadašnjim kolonijama poput Alžira gubio je snagu. Niti dojave o mjestima postavljanja bombi u cilju minimiziranja civilnih žrtava uoči napada nisu ništa promijenile.
Napad islamskih militanata na tornjeve u SAD-u u rujnu 2001. i američka objava rata globalnom terorizmu pooštrili su kontrole i potaknuli sigurnosnu međunarodnu suradnju. U prosincu te godine EU je potvrdila listu terorističkih skupina na kojoj se našla ETA a samo nekoliko dana kasnije Španjolska je preuzela rotirajuće predsjedanje EU-om pojačavši borbu protiv baskijskog separatizma.
Četiri godine prije diljem Španjolske su organizirani prosvjedi protiv ETA-e nakon što je organizacija otela 29-godišnjeg političara Narodne stranke, Miguela Ángela Blanca, a zatim ga i ubila jer vlada nije ispunila njen zahtjev. ETA je tražila da se njene zatvorene pripadnike premjesti u zatvore u Baskiji.
U ožujku 2004., samo tri dana prije španjolskih parlamentarnih izbora, u bombaškim napadima u Madridu poginule su 192 osobe a 1858 ih je bilo ranjeno. Tadašnji premijer i lider Narodne stranke, José María Aznar, javno je optužio ETA-u no istraga je pokazala kako su iza napada stajali islamisti zbog sudjelovanja Španjolske u invaziji na Irak.
PSOE je pobijedio na izborima a tijekom sedam godina njegove vlasti trajali su neuspješni pregovori uz međunarodne posrednike s ETA-om u Norveškoj i Švicarskoj. Primirje je bilo prekidano a onda i konačno odbačeno kada je eksplodirala bomba na madridskom aerodromu ubivši dvojicu muškaraca iz Ekvadora.
U listopadu 2011., dva mjeseca prije izbora na kojima će se u jeku gospodarske krize vratiti na vlast Narodna stranka, u San Sebastianu je održana mirovna konferencija na kojoj su posredovali bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan, bivši irski premijer Berti Ahern te lider Sinn Feina i sudionik mirovnih pregovora u Sjevernoj Irskoj Gerry Adams i još neki. Tri dana kasnije ETA je položila oružje.
“Nasuprot nasilju i represiji novu etapu će karakterizirati dijalog i dogovor”, rekao je zamaskirani pripadnik ETA-e u uniformi, lica zakrabuljenog bijelom maramom s crnom beretkom na glavi, poznatom kao baskijska “txapela”. “Priznanje Baskije i poštivanje volje naroda treba prevladati zabranu. Borba proteklih godina stvorila je priliku za to”, rekao je militant u video priopćenju kojim je 2011. objavljen prekid oružanih aktivnosti. Tri zamaskirane osobe su na kraju podigle u zrak lijevu ruku, stisnule šaku, te povikale: “Živjela slobodna Baskija! Živjela socijalistička Baskija! Odlučno do postizanja nezavisnosti i socijalizma!”
Bili su to 42-godišnji David Pla, kodnog imena Mintxo, i 45-godišnja Iratxe Sorzabal, kodnog imena Ezpela, uhićeni u rujnu 2015. u jednom selu francuske Baskije nekoliko kilometara od španjolske granice. Prije pet mjeseci je, pak, također u Francuskoj uhićen Mikel Irastroza za kojeg vlada u Madridu tvrdi da je bio vođa ETA-e nakon “što su pali Pla i Sorzabal”. Uhićenja su se nastavila pa je u prosincu privedeno i petero “obrtnika mira”.
“ETA je poražena”, ističe premijer Rajoy. “Sada bez postavljanja ikakvih uvjeta, jednostrano, mora predati oružje i raspustiti se. Zauzvrat neće dobiti ništa.” Njegova Narodna stranka smatra akt otkrivanja skrivenog oružja predstavom kojom ETA želi prikazati dobru volju i vjerojatno tražiti puštanje zatvorenika i mogućnost povratka onih koji se skrivaju u inozemstvu, napose u Latinskoj Americi. Oko 300 pripadnika ETA-e nalazi se u zatvorima diljem Španjolske.
Stranka batasuna
“Sloboda političkim zatvorenicima”, piše na transparentima i zidovima u San Sebastianu, Hernaniju i drugim baskijskim mjestima. Prosvjednici su išarali nekoliko fakulteta u Baskiji gdje je učinjena i manja šteta. Prije godinu dana iz zatvora je izašao Arnaldo Otegi koji je u rujnu na regionalnim izborima bio kandidat stranke HE-Bildu za predsjednika Baskije.
“Odluka ETA-e da preda oružje je povijesni događaj i dobra vijest”, kaže Otegi. On je u zatvoru proveo šest i pol godina kao član zabranjene baskijske stranke Batasuna premda je dotad bio pregovarač o polaganju oružja ETA-e. Vlada u Madridu je smatrala da će ETA ostati bez novca i legitimnog predstavnika prestane li postojati njeno političko krilo Batasuna.
“Aktualna prilika za predaju oružja ne smije se propustiti, ali španjolska i francuska vlada uporno je ometaju jer im zbog politike nije u interesu da organizacija nestane”, napominje Otegi. Smatra kako je vladi u Madridu u interesu da ETA bude deaktivirana, ali ne i raspuštena jer “njeno postojanje može koristiti protiv političkih protivnika”.
Francuska, kaže, udovoljava želji Španjolske u sklopu suradnje u sigurnosnoj politici strahujući prvenstveno od islamskih militanata. ETA-i je otežano skrivanje u Francuskoj još od kraja 80-ih tijekom mandata predsjednika Françoisa Mitterranda a prošle godine je suradnja Madrida i Pariza dosegnula najvišu točku zbog napada Islamske države u Parizu i Nici.
Tenzije zbog katalonije
Axier López, novinar baskijskog tjednika Argia, smatra kako 8. travnja, datum otkrivanja skrovišta, nema simbolično značenje jer je ETA već nekoliko puta od 2011. nastojala predati oružje. “Čini se da se sada ukazala mogućnost da se to konačno i učini”, kaže.
U Francuskoj su 23. travnja predsjednički izbori. U Španjolskoj, koja se oporavlja od gospodarske krize, rastu tenzije u sjeveroistočnoj pokrajini Kataloniji čiji je predsjednik unatoč zabrani ustavnog suda najavio referendum o nezavisnosti za rujan. U Baskiji prate rasplet situacije u Kataloniji, ali isto tako i u Škotskoj. “Na odluku ETA-e da preda oružje sve je pomalo utjecalo”, kaže López. “No mislim da su organizacija i njoj bliski krugovi zaključili da je isključivo politički put puno adekvatniji za postizanje cilja. Kroz raspravu i unutarnji pritisak odlučili su odbaciti oružje.” Otegi, čija stranka ima 18 od 75 zastupnika u regionalnom parlamentu, napominje kako je cilj neovisnost Baskije putem referenduma.
U Baskiji je na vlasti Baskijska nacionalistička stranka (PNV), konzervativna i demokršćanska stranka, koja traži veću autonomiju no isključivo u dogovoru s vladom u Madridu. Od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu tri se protive organiziranju referenduma u Kataloniji i Baskiji. Napose Narodna stranka koja napominje kako sada imaju više demokracije nego ikada ranije. PNV i Narodna stranka su ovih dana podržali jedni druge po pitanju proračuna na regionalnoj i nacionalnoj razini za ovu godinu, no premijeru Rajoyu se ne sviđa ideja da baskijska vlada sudjeluje na događaju predaje oružja a posebno ne u eventualnim pregovorima s ETA-om. PNV traži od Madrida promjenu zakona o zatvorenicima čime bi bivši pripadnici ETA-e bili premješteni bliže Baskiji.
Bivši komandos ETA-e, 51-godišnji Francisco Javier García Gaztelu, osuđen na 50 godina zatvora zbog ubojstva otetog političara Miguela Ángela Blanca, dobio je u petak dopuštenje suda da ode u posjet teško bolesnom ocu. Nakon strogo kontroliranog posjeta vratit će ga u zatvor u južni grad Huelvu udaljen 1000 kilometara od San Sebastiana. S obzirom na druge presude mogao bi ondje ostati do kraja života.
Udruga žrtava terorizma (COVITE), osnovana 1998. u Baskiji, protivi se njegovom privremenom izlasku a također traži i intervenciju države po pitanju oružja.
“Niti jedna ozbiljna zemlja ne bi dopustila da se oružje terorista nalazi u nečijim tuđim rukama osim u rukama vlastitih oružanih i sigurnosnih snaga”, priopćila je udruga nakon što su “obrtnici mira” rekli kako su u kontaktu sa svim stranama. Predsjednik udruge Consuelo Ordoñez traži od državnog odvjetništva da ispita Etcheverrya koji je priopćio da “oružje više nije u rukama ETA-e”.
“Preko tog oružja bi se moglo otkriti počinitelje više od 300 neriješenih ubojstava”, ističe Ordoñez. Amnesty International je u rujnu priopćio kako neki atentati ETA-e nisu dovoljno istraženi a nisu ni sve žrtve identificirane.
Hoće li nakon predaje oružja jedna od posljednjih izvornih zapadnoeuropskih militantnih skupina iščeznuti, ostaje nepoznato. Još uvijek su mnoge stvari vezane za sukob neriješene, od pitanja zatvorenika, preko onih u progonstvu, do nerasvijetljenih slučajeva.
Pitanje zatvorenika
“ETA mora zatražiti oprost za ovih 50 bolnih godina”, napominje Teresa Jiménez Becerril, zastupnica Narodne stranke u Europskom parlamentu, čijeg je brata političara 1998. ubila ETA. “Mora se ispričati žrtvama, priznati i shvatiti što je učinila a onda nestati poput vode ili dima.”
Amnesty International navodi kako puno toga još treba napraviti kako bi i žrtve drugih militantnih skupina poput španjolskog GAL-a (Grupos Antiterroristas de Liberación) došle do istine, pravde i naknade. Amnesty tvrdi kako je mučenje i loše tretiranje zatvorenika ostalo nekažnjeno. Poruke sa zidova u Hernaniju, kamo se Arrantxa vraća autobusom, blijede no sjećanja stanovnika još su svježa. Za one koji i dalje čekaju povratak bližnjih iz zatvora sukob nije završio iako je oružje zahrđalo pod zemljom.
“ETA i dalje postoji ali kao politička organizacija”, kaže novinar López navodeći primjer Kolumbije i Sjeverne Irske gdje su neke grupe nastavile postojati i nakon polaganja i predaje oružja. “Zasad je, međutim, nepoznato što će učiniti preostali aktivni članovi ETA-e. Ostaje za vidjeti koji će im biti idući korak...”