GLOBUS O STEVEU BANNONU

TRUMPOV SAVJETNIK ZA APOKALIPSU Kako je ekscentrični desničar postao njegov glavni ideolog i najopasniji suradnik: 'Predsjedniče, idemo u rat s Kinom'

Steve Bannon, senior counselor to U.S. President-elect Donald Trump waits for a news conference in the lobby of Trump Tower in Manhattan, New York City, U.S., January 11, 2017. REUTERS/Lucas Jackson - RTX2YJ57
REUTERS

Bannon predsjednik? Pita se to u naslovu svog članka New York Times. I do samoga Donalda Trumpa došle su iste vijesti. “Bannon je odličan, ali odluke ovdje donosim ja”, odvratio je novinarima novi američki predsjednik koji ne voli biti u sjeni.

Međutim, postavljanje bivšeg šefa ultrakonzervativnog portala Breitbart, šefa Trumpove predsjedničke kampanje i danas glavnog stratega i savjetnika u Nacionalno-sigurnosno vijeće Bijele kuće, što je bez presedana, uvjerilo je mnoge koliki utjecaj Steve Bannon ima na predsjednika Trumpa i da se to neće brzo promijeniti. Vijest da je Trump stavio Bannona u Ravnateljski odbor Nacionalnog vijeća za sigurnost prošla je relativno nezapaženo pokraj kaosa koji su izazvale Trumpova uredba o zabrani ulaska u SAD izbjeglica i državljana iz sedam muslimanskih zemalja te najava o podizanju zida na granici s Meksikom. Baš za taj rusvaj mnogi smatraju da je nastao u Bannonovoj produkciji.

Ključ za Trumpa

Američki mediji prepuni su profila kontroverznog Trumpova savjetnika. Prema mišljenju mnogih, po Bannonovim se potezima mogu predvidjeti posljedice Trumpove administracije. Rijetko je kada uz jednog predsjednika bila tako kontroverzna ličnost. Časopis Time na svojoj naslovnici donosi priču o Bannonu uz glavni apel: “Veliki manipulator”. Izjave osoba koje je Time intervjuirao su uznemirujuće. Politički komentator i Bannonov bivši kolega Ben Shapiro tvrdi da je Bannon jedna od najgorih osoba s kojima je surađivao. “Redovito zlostavlja ljude, sve gleda kao rat. Svaki put kada se osjeća izigran postaje opsjednut misijom uništenja svog protivnika”, tvrdi Shapiro. No, mnogo više od riječi kolega uznemiruje teorija kojom je Bannon navodno opsjednut još od početka 2000-ih, navodi Time. Bannon, čini se, vjeruje da je američka budućnost iznesena u knjizi “Četvrto skretanje: Što nam povijesni ciklusi govore o idućem američkom susretu sa sudbinom?” Posljednje američko skretanje bili su Velika depresija i Drugi svjetski rat, a SAD se nalazi usred novog velikog skretanja. Dakako, prema toj teoriji, velikom usponu i obnovi nacije svaki je put prethodila velika kriza i sukob u kojemu su izgubljeni mnogi životi.

U.S. President Donald Trump (L), seated at his desk with National Security Advisor Michael Flynn (2nd R) and senior advisor Steve Bannon (R), speaks by phone with Australia's Prime Minister Malcolm Turnbull in the Oval Office at the White House in Washington, U.S. January 28, 2017. REUTERS/Jonathan Ernst
REUTERS
 

Ako se tvrdnje iz Timea spoje s izjavama koje je savjetnik američkoga predsjednika dao prije nepunih godinu dana, Bannon se otkriva kao mračna i potencijalno apokaliptična ličnost američke politike. Naime, Bannon je prošle godine iznio opasno predviđanje na koje su nedavno podsjetili američki mediji: SAD i Kina naći će se u ratu najkasnije za deset godina zbog otočja u Južnome kineskome moru. Amerika će istodobno voditi još jedan značajan rat na Bliskom istoku. “Idemo u rat s Kinom, to je sigurno”, izjavio je u ožujku 2016. Bannon. “Vidimo u svijetu ekspanzionistički islam i ekspanzionističku Kinu. Motivirani su. Arogantni. U naletu. A misle da je kršćanski Zapad u defenzivi”, procijenio je Bannon prošle godine u ovo doba. Trumpov glavni savjetnik često je, poput bijelih terorista, isticao da je kršćanstvo napadnuto. Umjesto radikalnog džihadizma inzistirao je na terminu radikalni islam. Kinu je snažno kritizirao zbog opresije kršćana. “Jedne se stvari Kinezi boje više od Amerike. Kršćanstva. To ih najviše plaši”, rekao je. Rat protiv Kine i islama nije jedini rat koji on vodi. Prikriveni križarski rat koji Bannon vodi zapravo je onaj protiv ljevice, smatra konzervativni časopis Atlantic.

Za prevrat u vrhu američke vlasti Bannona je, zanimljivo, nedavno optužio upravo Michael Moore, ljevičarski aktivist i filmaš koji mu je svojevrsni antipod, a jednom je Bannon izjavio da mu je on uzor. Prenoseći vijest o Bannonovu imenovanju u Vijeće za nacionalnu sigurnost, Moore je prije nekoliko dana upozorio: '' Svi koji još ne shvaćate da je na djelu državni udar - probudite se!”

Dokumentarci

Bannon je dobar dio karijere proveo snimajući, baš kao i Moore, dokumentarce. Svjetonazor je ono što ih razlikuje. Što je Moore za ljevičare, to je Bannon za desničare. Bannonov protuljevičarski fokus vidi se iz njegove reakcije na financijsku krizu 2008. i kasnije spašavanje banaka, analizira Atlantic. Iako je radio za Goldman Sachs, ovaj 63-godišnjak nekoliko je puta te događaje istaknuo kao formativne trenutke koji su ga radikalizirali. Bio je to, govorio je, ortački kapitalizam na djelu, dodajući da je zabrinut za mlade, od kojih je “70 posto ili nezaposleno ili slabo plaćeno”. Bijes ipak nije usmjerio prema bankama. No, kada su se na Manhattanu podigli prvi šatori pokreta Occupy, Bannon je sjeo u redateljsku stolicu i raspalio po pokretu. “Kada pogledate film”, rekao je tempirajući film uoči izbora 2012., “htjet ćete otići kući kako biste se istuširali. Naime, provest ćete sat i 15 minuta s najprljavijim ljudima koje ste vidjeli.”

Bannon je, piše Atlantic, i antikonzervativan u smislu da ne mari za običaje, kontinuitet, oprez te se ne boji populističke politike. Tri puta razveden, otac triju kćeri, na jednom je konzervativnom skupu 2013. objašnjavao: “ Ne postoji funkcionalna konzervativna stranka u ovoj zemlji. U svakom slučaju, to nije Republikanska stranka. Treba nam gerilski, populistički pokret desnog centra s antiestablišmentskim srcem koji će tući po Washingtonu, po progresivnoj ljevici i institucionalnoj Republikanskoj stranci.”

Bannon je, navodno, očijukao s nizom republikanskih predsjedničkih kandidata, uključujući Ricka Santoruma, Bena Carsona i Teda Cruza. Čovjeka koji će iznijeti njegovu revoluciju, iako je isprva i sam u to sumnjao te je jednom kolegi rekao da Trump nije najbolji kandidat za ono što ima na umu, našao je u Donaldu Trumpu. Kaos prvoga Trumpova tjedna na vlasti nosi Bannonov pečat, a odluke su se donosile mimo nadležnih institucija. Što se od njega može očekivati u Nacionalnom vijeću za sigurnost? Posljednji šef kabineta Georgea W. Busha, Josh Bolten, svojedobno je bio zabranio Karlu Roveu, Bushevu savjetniku, da dolazi na sastanke NVS-a. “Odluke koje na tim sastancima donose predsjednik i članovi Vijeća doslovce mogu značiti život ili smrt ljudi u uniformi. Politici tu nema mjesta”, objasnio je Bolten. Susan E. Rice, posljednja savjetnica za sigurnost Baracka Obame, žestoko je kritizirala odluku. To je, napisala je ona, “ludo da se smrzneš”. Trumpova ekipa pravda se da je i savjetnik Baracka Obame David Axelrod bio na nekim sastancima Vijeća. No, nije bio stalni član. Bannonova promocija stavlja ga na poziciju ravnu ministru vanjskih poslova i ministru obrane, možda čak i iznad njih. Osim toga, Trump je iz Vijeća izbacio šefa vojske i obavještajne zajednice, koji će moći prisustvovati sastancima samo kad se tema bude izravno ticala njihovih institucija.

Trump, kažu osobe bliske predsjedniku, voli Bannona jer zna da ima novca baš kao i on, te da ne radi to što radi zbog novca. Kako su se točno upoznali, ne zna se. No, ljubav je planula prije ljeta 2015. godine. Već tada je Bannon kolegici scenaristici Juliji Jones, tvrdi ona u razgovoru za NYT, pisao: “Bannonovi specijali mogli bi se zvati Trump TV. Ja sam Trumpov skriveni menadžer kampanje”, opisivao je svoju uređivačku politiku. Nakon što mu je mjesecima medijski suflirao Bannon je imao nekoliko simpatizerskih intervjua s Trumpom, a potom mu je ponudio svoje usluge.

Porijeklo

Put do tog trenutka u Bannonovoj karijeri vrlo je zanimljiv, uključuje njegovu transformaciju od dečka iz tipičnog američkog susjedstva, preko vojničke uniforme, finih odijela njujorških bankarskih krugova i glamuroznog holivudskog svijeta do pomalo neurednog odjevnog stila koji njeguje posljednjih godina. Bannon je dijete radničke prokenedijevske katoličke obitelji irskih korijena iz Virginije, odrastao kao jedno od petero djece. Bistar je, skupio je tri fakultetske diplome, bio je politički aktivan kao student, čita grčke filozofe. Suradnici ga nazivaju enciklopedijom, briljantnim strategom koji je uvijek pet koraka ispred ostalih. Nakon što je diplomirao urbano planiranje, mladi Bannon je sedam godina proveo u mornarici prezirući Cartera, a oduševljen Reaganom.

Film o Reaganu

Nakon mornarice je upisao i završio Georgetown University School of Foreign Service, školu s jakim vezama sa sigurnosnim krugovima u Washingtonu. Uslijedila je poslovna škola na Harvardu, a nakon toga godine u svijetu investicijskog bankarstva, u Goldman Sachsu. S nekoliko je kolega osnovao investi­cijsku banku specijaliziranu za medijsku industriju, koja će ga odvesti u showbizz vode. Godinama je balansirao između bankarstva i showbizza. Za jedan je posao uzeo naknadu u dionicama pet TV serija, uključujući i “Seinfelda” koji je uskoro probio sve rekorde. Potom se prebacio u produkcijske vode. Karijeru u svijetu filma počeo je 1991. holivudskom dramom “ The Indian Runner” sa Seanom Pennom. Sveukupno je Bannon producirao 18 filmova, ali zov politike bio je jači. Njegov prvi angažirani (pseudo)dokumentarac bio je o Ronaldu Reaganu. Film iz 2004. zove se “In the Face of Evil”.

Bio je to film posvećen njegovu mladalačkom idolu. Poslije toga Bannon je snimio niz filmova o političarima. U filmu “Vatra iz unutrašnjosti zemlje: Buđenje konzervativne žene” iz 2010. Bannon iznosi argumente o tome da Sarah Palin, kandidatkinja za potpredsjednicu 2008. godine, Michele Bachmann, čelnica Tea Partyja koja se natjecala za republikansku predsjedničku nominaciju 2012. godine, te Ann Coulter, konzervativna komentatorica čija se posljednja knjiga znakovito zove “Adios, America!”, predstavljaju egzistencijalnu prijetnju ljevici. “Ove žene udaraju u srž progresivnog narativa. To je jedna od nenamjernih posljedica pokreta ženskog oslobođenja. Žena na čelu ove zemlje bit će – to nisu očekivali – ženstvena, okrenuta obitelji, imat će supruga i voljeti svoju djecu. Neće to biti gomila lezbača s liberalnih fakulteta”, rekao je tada Bannon.

Budući Trumpov savjetnik isprva je hvalio pokret Tea Party, tvrdeći da treba dati dobru šamarčinu Republikanskoj stranci, a onda je u Trumpu prepoznao zlatnu šansu. U tom je trenutku bio urednik Breitbarta.

Konzervativna politička platforma pucala je pod njegovim vodstvom od članaka ispunjenih napadima na muslimane, afroameričke aktiviste, imigrante i – žene. Popularan među bijelim suprematistima, Breitbart je imao odanu, radikalnu sljedbu, a kada ga je Bannon preuzeo 2012., samo je učvršćena čitateljska baza. No, Bannonove ambicije oduvijek su bile veće od novinarstva, koje mu je služilo kao sredstvo za povezivanje s političarima čiji je svjetonazor dijelio. Nije bilo bitno je li posrijedi bila borba protiv korumpirane vladajuće klase u Washingtonu, koja parazitira na iscrpljenom američkom radniku (baš kao što je Trump poručivao tijekom kampanje), ili sraz kršćanskog Zapada s islamskim fašizmom, piše New York Times. Kontroverzni njujorški biznismen, eksplozivan i bez dlake na jeziku, savršeno se uklapao u profil čovjeka kojega je tražio. Trump je, kaže Julia Jones, Bannonov Reagan. Trailer Bannonova filma o Reaganu zvuči sirenski poznato: “Samo jedan čovjek bio je sposoban uhvatiti se ukoštac s domaćim i globalnim prijetnjama. Čovjek s vizijom. Autsajder, radikal, ekstremnih pogleda.” Upravo skršena radnička Amerika, glasači razočarani Demokratskom strankom, smatraju se prevagom u Trumpovoj pobjedi. Baš kao i u Reaganovu slučaju, Trump se obraćao zaboravljenima, obećavajući da će razbiti islam baš kao što je Reagan govorio o komunizmu. Trump je također tvrdio sam za sebe: “Samo ja mogu srediti stvari.”

Vjera u kapitalizam

Kritičari njegova glavnog savjetnika Bannona nazivaju rasistom, antisemitom, seksistom, islamofobom, ali drugi pak tvrde da nikada od njega nisu čuli izjavu koja bi to potvrdila. Članovi njegove obitelji tvrde da u obitelji imaju međurasne brakove, a suradnici da je blizak prijatelj s Afroamerikancima i Židovima. On, uvjereni su, koristi tzv. alt right (tvrdu desnicu) za svoje ciljeve. No, što je njegov cilj? Steve Bannon nedavno je poručio medijima (nazivao ih je opozicijom, a onda je to isto ponovio Trump nekoliko dana kasnije) da “zavežu” i, za promjenu, malo slušaju što im imaju reći. Bannon, koji vjeruje u kapitalizam, nacionalizam i kršćanstvo, davno je rekao što misli. “Nekad je u Americi vladao prosvijećeni kapitalizam koji su odlikovali umjerenost, poduzetnički američki duh i poštovanje kršćanskih vrijednosti. No, Amerika danas pati od krize kapitalizma.” Kriza 2008. prema Bannonu je bila vrijeme destrukcije. Sada slijedi obnova koju je moguće provesti izoliranjem Amerike, a možda i, u najgorem scenariju, “ pročišćujućim” ratom na Istoku, bilo Bliskom ili Dalekom.

Iz drugih medija

Najnovije