Milijun dolara dnevno.
Toliko porezne obveznike New Yorka košta zaštita novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove obitelji.
Trumpova rezidencija, tj. stan smješten na posljednja dva kata Trump Towera, opločen mramorom i ogledalima, s kristalnim lusterima i zlatnim okvirima, nalazi se na jednom od najskupljih i najprometnijih raskršća na svijetu, Pete avenije i 57. ulice. Od izborne noći svakodnevno se bilježe antitrampovske manifestacije na potezu od stotinjak metara, danonoćno dežuranje brojnih tv-ekipa i brdo znatiželjnika. Jedan trak Pete avenije je zatvoren te služi parkiranim kamionima punim pijeska, postavljenima kao zaštita od mogućih atentata. Stotine policajaca u pancirkama, psi i oklopna vozila bez prestanka patroliraju obližnjim ulicama.
U istoj, Trumpovoj zgradi nalazi se dućan Tiffany, s druge strane ulice su Bulgari, Versace, Louis Vuitton. Ekskluzivni butici koje ovih dana velikog shoppinga rijetko tko posjećuje. Kuhari u Versaceovu restoranu govore o desetak gostiju na dan.
Iz gradonačelnikova ureda javljaju da će od federalnih vlasti tražiti da pokriju dio troškova.
Nova prva dama Melania Trump i predsjednikov najmlađi sin Barron zasad se nemaju namjeru seliti u Bijelu kuću, nakon svečane zakletve i inauguracije u Washingtonu 20. siječnja, nego će ostati na Petoj aveniji barem do kraja školske godine.
Newyorškoj policiji diže se kosa na glavi. A da ne spominjemo newyorške porezne obveznike, upravo one koji su velikim dijelom (78 posto) glasali za Hillary Clinton.
Da situacija bude još bizarnija, Trump je ponudio u najam tajnoj službi jedan kat svoga nebodera za milijun i pol dolara godišnje. Ako se informacija pokaže točnom, bit će to njegov prvi predsjednički “deal”.
Podvojena amerika
Velike antitrampovske demonstracije, osim u New Yorku, ne jenjavaju ni u drugim većim gradovima, Chicagu, Seattleu, San Franciscu, Los Angelesu. Dio Amerike osjeća se kao da se probudio u nekoj stranoj zemlji, čije mehanizme ne poznaje, a dio se nada da su najbolji dani pred njim. I jedni i drugi, međutim, još uvijek nisu sto posto sigurni koga su dobili za commander-in-chief.
Mnogi se slažu da Trump barem jednom dnevno zažali što se kandidirao. Javno je priznao da nije presretan što se mora preseliti u Bijelu kuću i ne zna kako se nagoditi da vikende provodi u New Yorku ili jednoj od svojih privatnih rezidencija u New Jerseyju ili na Floridi. Osim pogleda na Central park, morat će se odreći i svog voljenog Android telefona. (Obami je bilo dopušteno da zadrži BlackBerry, ali tek nakon što su ga “preradili”.) Predsjednikov direktni telefonski broj imat će tek nekolicina najbližih suradnika i članova obitelji. Naravno, sve što kroz njega prođe bit će kontrolirano. Je li Trump spreman ili, još važnije, je li sposoban promijeniti u potpunosti dosadašnji način života, bez slobode kretanja i privatnosti, bez svog biznisa, golf-terena i prijatelja?
Novi predsjednik nije nikad obnašao čak ni najjednostavniju javnu funkciju, ne poznaje Washington i njegova pravila, ne dijeli ljubav s Republikanskom strankom, koja drži većinu u Kongresu. Nakon prvog susreta s Obamom bilo je jasno da nije imao pojma o tome kako izgleda život predsjednika.
Predsjednik iz sjene
Moguće je da glavnu riječ u Bijeloj kući preuzme njegov zamjenik Mike Pence. Jedan od rijetkih tradicionalnih političara u Trumpovoj ekipi, Pence posjeduje sve što treba kako bi postao “predsjednikom iz sjene”. Trump mu je već prepustio zadatak da predvodi tzv. tranzicijsku grupu, koja treba preuzeti upravljanje zemljom iz ruku Obamine administracije. Dakle, na Mikeu Penceu je da pronađe pravih 4000 osoba, od suradnika do tajnica i kuhara, koji će voditi Bijelu kuću u sljedeće četiri godine. Naime, u Americi je običaj da novi predsjednik u potpunosti obnovi sva radna mjesta u administraciji. Druga važna osoba iz Trumpova kruga, koja se pokazala izuzetno spretnom u ophođenju s egocentričnim i burnim Trumpovim temperamentom, njegov je zet Jared Kushner (35), suprug Ivanke Trump. Tijekom kampanje Kushner je uvijek ostajao u sjeni, ali je već tijekom prvog posjeta Bijeloj kući izrazio želju da se prošeće travnjakom i porazgovara s nekim od ključnih Obaminih ljudi. Ortodoksni Židov, nasljednik jedne od najmoćnijih obitelji iz New Jerseyja, koja je bogatstvo stekla nekretninama, vlasnik dnevnog lista New York Observer, on je izuzetno staložen, nikad ne podiže glas niti je na bilo koji način agresivan. Kažu da je jedan od rijetkih koji se uspijeva približiti Trumpu u njegovim “bijesnim trenucima”. Jared Kushner je također opsjednut medijima, isto koliko i politikom. I očito nije previše izbirljiv. Naime, obitelj Kushner je desetljećima bila velikim donatorom Demokratske stranke, da bi se u posljednje vrijeme, naročito s Trumpovim silaskom u politiku, okrenula republikancima.
Vrlo je teško zamisliti gdje bi novoizabrani predsjednik mogao smjestiti svog zeta, naročito jer je u Americi na snazi zakon, donesen nakon što je John Kennedy postavio svog brata Roberta za ministra pravosuđa, po kojem predsjednik ne može na ključna mjesta administracije postaviti nekog iz bliže obitelji. Slijedeći svoju uobičajenu poslovnu logiku, Trump je već zaposlio grupu odvjetnika da se pozabave tim pitanjem i pronađu rupu u zakonu. Jared silno želi postati dijelom ekipe svog punca.
Okidač za ekstremiste
Osim s pronalaženja odgovarajućih suradnika, Trump će se ubrzo morati pozabaviti i nimalo opuštenom situacijom u zemlji. Njegova predizborna retorika, u kojoj je sve bilo moguće jednim udarcem šakom o stol, uništiti teroriste, potjerati ilegalce, zaposliti milijune, djelovala je kao okidač za sve one više ili manje tajne organizacije ekstremne desnice, rasističke i antisemitske grupe, kao i pojedince. Odjednom su se osjetili ohrabreni da slobodno iznesu ono što misle. Pa i više od toga. Velika većina Amerikanaca ostala je zaprepaštena videom koji je objavljen prije nekoliko dana, a prikazuje grupu bijelih suprematista koji uz podignutu ruku u nacistički pozdrav uzvikuju “Heil Trump”. Na istom skupu je govornik Richard Spencer opisao Ameriku kao zemlju bijele rase, kojoj su sve druge inferiorne.
Do Trumpove pobjede bijes i mržnja, rezultati siromaštva i neznanja, ostajali su unutar domova i zatvorenih zajednica. Nakon toga kao da je netko podignuo zastor i pustio zvijer na slobodu. Na zidovima newyorške New School samo nekoliko dana nakon izbora osvanule su svastike. Isto se dogodilo i u studentskim domovima sveučilišta SUNY u gradiću Geneseo u okolici New Yorka. U blagovaonici srednje škole Royal Oak u Michiganu đaci su počeli uzvikivati “Build that wall” (sagradimo zid).
Ponašanje koje je preplašilo velik dio američke javnosti, jer ako je tu vrstu mržnje teže primijetiti na ulicama New Yorka, Los Angelesa, Chicaga ili Miamija, dovoljno je odvesti se samo stotinjak kilometara od velikih gradova kako bi se vidjela sasvim drukčija stvarnost.
U intervjuu za New York Times Trump se distancirao i osudio ih. Međutim, kao po običaju, u svojem ponašanju Trump jedno govori, a drugo radi, jer je istovremeno za glavnog stratega svoje buduće administracije postavio Stevea Bannona. Kontroverzna figura, Bannon je vodio posljednji dio Trumpove predizborne kampanje, uz pomoć svog medija Breitbart News, koji je sam opisao kao “platformu ekstremne desnice”, gdje su se mogli pročitati naslovi tipa “Radije rak nego feminizam”.
Što reći na Mussolinijev citat “Bolje živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca”, koji je Trump tvitao uz objašnjenje “da mu se veoma sviđa”.
“Zaboravljeni”
Trumpova je pobjeda otkrila najskrivenije tajne američkog društva i dala maha osjećajima za koje se smatralo da pripadaju prošlosti. Danas je svima jasno da postoje dvije Amerike, koje u ovom trenutku teško pronalaze zajedničke interese, i kojima patriotski pozivi na ujedinjenje radi zajedničke bolje budućnosti više nisu dovoljni da vjeruju jedna drugoj.
Rasne i seksualne manjine, emigranti, velik dio Amerikanaca koji žive na istočnoj i zapadnoj obali, još uvijek se u nevjerici pitaju tko su ljudi koji su glasali za Trumpa. S druge strane, “zaboravljeni muškarci i žene”, kako ih novoizabrani predsjednik voli nazivati, napokon očekuju da se netko ozbiljno pozabavi njihovim problemima nezaposlenosti, siromaštva, ovisnosti, neškolovanosti, bijede iz koje ne vide izlaz.
Međutim, mnoge najviše plaši što se Trump i dalje, kao nesvjestan opasnosti, igra tim osjećajima, sada kada za manje od dva mjeseca postaje najmoćnijim čovjekom na svijetu. To više se s velikim interesom prati slaganje nove administracije. On moguće kandidate prima u svojim privatnim rezidencijama, u koje ovi dolaze kao na papinu audijenciju, “da poljube prsten”. Čini se da sadistički uživa primati one koji nisu vjerovali u njega, poput Mitta Romneyja ili Paula Ryana.
Državni tajnik
Iz dosadašnje liste suradnika jako je teško zamisliti kakva će biti Trumpova politika, jer čini se da je on u izboru vođen često kontradiktornim kriterijima, pa tako ima onih kojima vjeruje (Bennon, Flynn), onih koji za razliku od njega poznaju Washington i znaju kako treba izgledati administracija (Priebus, Pence, Session), onih kojima želi zadovoljiti one koji se tuže da se okružio samo bijelim muškarcima (Ben Carson, Nikki Haley, Betsy DeVos), pa do prijatelja s kojima igra golf i trača bivše supruge (Giuliani).
Od važnijih mjesta u ekipi još uvijek je slobodno ono državnog tajnika, ali se početna lista od četiri imena produžila na desetak.
Među najvažnijim točkama u njegovoj kampanji, a najvjerojatnije će tako ostati i tijekom četiri godine mandata, jesu trgovinski sporazumi. Oko njih je on izgradio svoju kampanju i čini se da su jedina stvar u kojoj se osjeća siguran i koja ga na neki način “zabavlja”.
Scenariji koji se najavljuju idu od optimističnih, koji tvrde da bi to moglo ojačati američko gospodarstvo, do krajnje pesimističnih, u kojima se tvrdi da to vodi recesiji svjetskih razmjera.
U međuvremenu Wall Street neočekivano bilježi porast, naročito naftna i građevinska industrija, naftovodi, infrastrukture, svi koji osjećaju da bi njegovim izborom mogli dobiti.
