Povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak i redatelj Vinko Grubišić autori su koncepta Zagorkina muzeja Gričke vještice koji bi za oko dvije godine trebao biti otvoren na jednoj od najatraktivnijih zagrebačkih lokacija, u gradskoj palači Jelačić–Schauff-Rakovac na Markovu trgu 9 na Gornjem gradu, južno od zgrade Sabora.
Nositelji projekta su Grad Zagreb, Muzej grada Zagreba, Zagorkina udruga i Jadran film – koji je akvizirao prava na djela Marije Jurić Zagorke i deset godina zajedno s obitelji Car, nasljednicima prava, promovira ime, lik i djelo Marije Jurić Zagorke – a podržava ih Turistička zajednica Grada Zagreba na čelu s Martinom Bienenfeld.
Vinko Grubišić inicirao je ovaj projekt još 2011. kada ga je gradonačelnik Bandić prihvatio. Otada na njemu zajedno rade. Projekt je javnosti predstavljen 17. svibnja ove godine velikom promocijom. Snimanje prvih kadrova devet godina najavljivane dramske televizijske serije “Grička vještica” započelo je 31. svibnja u zgradi budućeg Zagorkina muzeja Gričke vještice, a prvoj klapi kao gost prisustvovao je gradonačelnik Milan Bandić, koji aktivno podržava realizaciju Muzeja zajedno sa svojom najbližom suradnicom i zamjenicom Jelenom Pavičić Vukičević.
Gradonačelnik Bandić je, naime, nositeljima projekta, na prijedlog Vesne Kusin, za projekt ustupio gradsku palaču Jelačić–Schauff-Rakovac na Markovu trgu. Obnova zgrade koja na četiri etaže ima više od tisuću četvornih metara planira se u roku od dvije godine. Nije poznato koliko će obnova stajati, no s opremanjem postava Zagorkina muzeja Gričke vještice investicija se procjenjuje na oko 25 do 30 milijuna kuna.
Projekt Zagorkina muzej Gričke vještice u Palači Jelačić na Markovu trgu kulturni je i turistički proizvod prvog reda. Želja je Grada Zagreba, kao i tvoraca projekta Vinka Grubišića i Slobodana Prosperova Novaka, da Zagorkin lik i djelo nastavi nadahnjivati generacije posjetitelja u prostoru koji joj je posvećen, u njezinom voljenom Gradu Zagrebu te da postane nova kulturno-turistička atrakcija - kazao je gradonačelnik Milan Bandić.
U povijesnom smislu prostor palače Jelačić–Schauff-Rakovac bio je vrlo zanimljiv i prije njezine gradnje. Na tom prostoru u samom centru nekadašnjeg Gradeca od starina su bile manje zgrade koje su opustošene u požaru 1734., nakon čega je zemljište ispražnjeno te ga je od Matije Muliha, rođaka književnika Jurja Muliha, kupio stanoviti Kristofor Deffon i sagradio manju kuću.
Palača Jelačić–Schauff-Rakovac, koja je danas u prilično derutnom stanju, izgrađena je oko 1764., od 1776. njezin vlasnik je časnik Nikola Fridrik Grlečić od koga je 1784. kupuju plemenitaši iz obitelji Jelačić. Krajem 19. stoljeća bila je vlasništvo odvjetnika Adalberta Schauffa, u njoj je bila kovnica novca, a jedno je vrijeme pripadala obitelji Dragutina Rakovca pa su se u toj kući njegovale uspomene na toga važnog ilirskog književnika.
Palača je sagrađena kao jednokatnica s istaknutim visokim potkrovljem i razvedenim podrumom. Pročelje joj je vrlo jednostavno raščlanjeno, a unutrašnjost je neočekivano bogatija od vanjskog izgleda. Kuća ima barokni križni svod, a sačuvan je izvorni drveni pod. Iznad središnjeg drvenog stubišta postavljena je raskošna dvojna perforirana kamena barokna balustrada (ograda) – koja je vrlo slična onoj u obližnjoj, impozantnijoj, po mnogima najljepšoj gornjogradskoj baroknoj palači Vojković-Oršić-Rauch u Matoševoj 9, koja je zagrađena iste 1764. godine. U središnjoj prostoriji na prvom katu zidovi su oslikani s četiri zidne slike na osnovu narudžbe bana Ignjaca Gyulaya, a pretpostavlja se da je dao naslikati vedute koje je upoznao za vrijeme sudjelovanja u sedmogodišnjem ratu. U prizemnim prostorima palače po nacrtu arhitekta Kuna Waidmana 1892. izvršene su preinake i zatvoreni veliki vanjski otvori koji su služili kao izlozi dućana.
Veža palače smještena je sasvim na njezinoj zapadnoj strani i po tome je karakteristična. U velikom dvorištu palače Jelačić-Schauff-Rakovac zanimljivi je aneks, odnosno zgrada u kojoj je 1926. s radom započela prva hrvatska radiostanica – Radio Zagreb, a danas u tom prostoru probe održava poznati ansambl Zagrebački solisti.
Autori muzeološke koncepcije Zagorkina muzeja Gričke vještice Slobodan Prosperov Novak i Vinko Grubišić odlučno najavljuju kako u tom prostoru užurbano rade na projektu muzeja bez kojeg više neće biti moguće posjetiti Zagreb niti shvatiti grad i njegove stanovnike, njegovu prošlost i njegovu sudbinu. Suradnja njih dvojice možda će nekoga iznenaditi, a Prosperov Novak otkriva kako su oni zajedno radili još prije 25 godina u jednoj od prvih hrvatskih vlada, onoj ratnoj Vladi demokratskog jedinstva, kada je on bio pomoćnik ministra kulture, a Vinko Grubišić pomoćnik ministra informiranja.
- Muzej će se ostvarivati u modulima koji se kreću od trideset spektakularnih muzejskih i izložbenih instalacija u zgradi i izvan nje, uz pomoć filmskih i hologramskih efekata koji će omogućiti posjetiteljima da konstruiraju ideju grada kroz osobu velike književnice i njezinih tema – započinje Vinko Grubišić predstavljanje budućeg muzeja.
- Zagorkin muzej Gričke vještice posvećen je progonima drugog i drugačijeg i uopće oživotvorenjima zla, neka vrsta muzeja holokausta na drugi način. Jedna od bitnih tema bit će izložbena i konceptualna razrada teme holokausta i progona vještica, pri čemu nije nevažna činjenica da je Zagreb grad u kojem je nakon istrage po propisima preuzetim iz knjige “Males maleficarum” spaljena posljednja vještica modernog doba. S druge strane, približit ćemo se muzejima posvećenim književnicima poput Goetheova i Danteova muzeja, Goldonijeve kuće, Mark Twainova muzeja... To će biti i muzej povijesti – nadopunjuje Slobodan Prosperov Novak.
- U vezi s povijesnim stanovnicima palače od Jelačićevih preko Ilirca Perkovića i drugih glasovitih stanara, oživjet će se zgrada koja će na taj način postati sastavni dio hrvatskog Camelota na Gornjem gradu. Možemo garantirati više stotina tisuća posjetitelja godišnje i milijune posjetitelja njegove virtualne inačice. Sam koncept Muzeja sasvim je originalan i predstavlja jedan od dodatnih razloga zašto će ljudi iz cijelog svijeta dolaziti u Zagreb. Naime, Zagorka je pisala ‘Gričku vješticu’ po stvarnim likovima nesretnih žena i po zapisnicima koje smo mi ponovno izvadili iz arhiva. Sve to uklopili smo u Muzej kao dio njegova stalnog postava i u seriju. Taj drugi kojeg se muči, proganja i ubija može biti svatko od nas, ali, nažalost, svatko od nas može biti i krvnik. Zlo, baš kao u nekim djelima suvremene kulture, putuje i traži svoje stanište – kazuje nadalje Vinko Grubišić koji je kao producent i redatelj, uz Branka Ivandu, upravo započeo snimanje prvih šest epizoda dramske TV serije “Grička vještica”, čiji budžet je oko 20 milijuna kuna, koja bi na programu HRT-a i, prema njegovim najavama, brojnih svjetskih televizijskih postaja trebala biti emitirana na jesen 2018.
Grubišić najavljuje i kako će osnivači muzeja postaviti spomenik svim ženama koje su optužene da su vještice na povijesnom mjestu gdje su godinama spaljivane, na Zvezdišću, platou između kina Tuškanac i Aleksandrovih stuba koje vode prema Rokovom perivoju.
Prema konceptu Slobodana Prosperova Novaka i Vinka Grubišića, u podrumskom prostoru Zagorkina muzeja Gričke vještice na Markovu trgu bit će rekonstruirani prizori mučenja i muke te će biti izložena kolekcija sprava za mučenje koje se kao originalne replike upravo izrađuju za potrebe snimanja televizijske serije.
- Na ulazu u podrum stajat će upozorenje da svi ulaze na vlastitu odgovornost. Prizori mučenja i muke bit će u tri prostora posve teatralizirani te popraćeni 3D projekcijama i hologramima dok će u najvećem ulaznom prostoru biti izložba didaktičkog karaktera. Sprave za mučenje bit će interaktivno približene posjetiteljima, željezna gospođa bit će u sredini prizora, zatim će tu biti piramida s konopima koji izlaze iz stropa... Od mučila izložene će biti švedske ljestve za istezanje tijela, a od manjih predmeta tzv. kruška, sprava za gnječenje udova, sprava za istezanje jezika, željezna djeva (nürnberška dama), vilica za heretike, Judina kolijevka... – govori Grubišić i objašnjava kako će rekonstrukciju procesa ženama optuženih da su vještice ostvariti posebno izvedenim VR instalacijama koje će posjetiteljima ispričati priču o tome kako su izgledala suđenja, mučenja i pogubljenja.
- Hologrami žena optuženih da su vještice koji govore. Lica su uzeta iz suvremenosti i sinkroniziran im je tekst koji su vještice nekoć izgovarale a pisari zapisivali. Tekstovi se projiciraju, ali se čuju u slušalicama koje svatko može uzeti i u kojima se prema želji mijenjaju jezični oblici – svaki posjetitelj će moći birati ulogu za sebe... – dočarava atmosferu budućeg muzeja Grubišić.
U podrumskim prostorima bit će izloženi i reprinti originalnih dokumenata i zapisnika, digitalna instalacija s popisima imena mučenih žena u Zagrebu i Hrvatskoj, telopi s njihovim kratkim izjavama s procesa koji će se također čuti u prijevodima na mnoge jezike...
Na zidovima podrumskih prostora bit će projekcije dva filmska inserta: u jednom se vidi i čuje rekonstruirani grad iz oka na lomaču vođene žene, a drugi film iste scene u istom vremenu sagledava očima krvnika.
Funkcija prizemlja zamišljena je kao suvenirnica, za izložbene i prodajne prostore, ali uz brojne vizualne efekte i moderne tehnologije.
- U kontrastu između mučenih žena u podrumu, kao gradski Feniks u salonima u prizemlju pojavit će se galantni salonski sabor likova i kostima koji će se prikazati kao ideologijska, ali i medijska opreka izlošcima iz podruma. Muzej će se u prizemlju ostvariti u modulima, spektakularnim izložbenim instalacijama, uz pomoć filmskih i hologramskih senzacija koje će omogućiti posjetiteljima da konstruiraju ideju grada i njegovih toposa, njegovih epoha i njegovih sudbina kroz Zagorku i teme njezinih romana – govori Grubišić.
U osam prizemnih prostorija okrenutim uličnom dijelu obrtnici i knjižari posjetiteljima će nuditi originalne suvenire.
- Suvenirska ponuda bit će smještena u nekadašnjim štancunima koji su idealni za takvu namjenu. Svi artefakti koji će se nuditi bit će tematizirani oko književne povijesti Zagreba. Već se izrađuju velike antologije književnosti koja je stoljećima nastajala na tlu Zagreba. Dio suvenira odnosit će se na papirnate i kartonažne artefakte, a nudit će se i bogati izbor samoizrađenih željeznih i drvenih predmeta svakodnevne uporabe u Zagrebu vezan uz djela Marije Jurić Zagorke. Glavna Zagorkina djela bit će izrađena u prijevodima na važnije strane jezike, nudit će se građa o progonima vještica u Zagrebu, artefakti mučenja nevinih žrtava, odjevni predmeti, metalni oklopi, hladno oružje, otisci povijesnog novca od kojih su neki kovani u zgradi koja je bila kovnica novca... – najavljuje Slobodan Prosperov Novak. Grubišić napominje da se polovica romana Grička vještica događa u Beču te očekuju suradnju s Bečom, zahvaljujući bliskim odnosima gradonačelnika Beča Häupla s gradonačelnikom Bandićem. Zagorkin muzej gostovati će sa svojim postavom u Beču i gradovima srednje Europe s kojima nas povezuje zajednička povijest.
Na prvome katu, u osam povijesnih prostorija Palače Jelačić–Schauff-Rakovac, kako najavljuju Prosperov Novak i Grubišić, utjelovit će se glavni toposi galantnog povijesnog Zagreba.
To će biti baza za poseban projekt u suradnji s Gradom Zagrebom – uspostavom nagrade za tzv. “žensko pismo”, koju će dodjeljivati internacionalni ocjenjivački sud na Zagorkin rođendan.
– Najveći dio od osam salona predstavit će se u izvornom obliku iz doba najistaknutije ličnosti hrvatskoga kulturnog života 18. stoljeća Baltazara Krčelića i bit će reprezentativni dio Muzeja. U salonima će se održavati svečani događaji, dodjele nagrada, predavanja i koncerti, ali će s obzirom na vrlo diskretne izloške kroz niz likovnih, auditivnih, vizualnih i digitalnih instalacija prikazati Zagreb 18. i 19. stoljeća. U ovim prostorima će se svaka dva mjeseca priređivati teatarske atraktivne izložbe iz područja hrvatske književne i duhovne povijesti – tumači Slobodan Prosperov Novak.
- U jednom salonu bit će atmosfera kostimirane zabave. Zrcala, prazna odjeća... Izvor za postav su artefakti koje koristimo za snimanje serije ‘Grička vještica’ – dodaje Grubišić.
U potkrovlju Zagorkina muzeja Gričke vještice dominirat će instalacija monumentalne piramide s konopima koji izlaze iz stropa, te replika vještičjeg tornja s vještičjim ljestvama i koloturom.
– U potkrovlju će biti središnji ured Gradskog pisara koji će se na jednogodišnji mandat imenovati iz kruga najutjecajnijih književnika. Gradski pisar bit će u duhovnoj službi gradonačelnika te će se u njegovo ime javnosti obratiti u povodu posebnih prigoda i imat će funkciju svojevrsnog laičkog gradskog vikara – najavljuje Prosperov Novak.
- U potkrovlju je izložbeni ključ utemeljen na promjeni medijskih modusa koji oblikuju gledanje posjetitelja u muzeju, ali su sudbinski odredili životne faze Marije Jurić Zagorke – dodaje Prosperov Novak te objašnjava kako će u prostorima potkrovlja biti muzejska rekonstrukcija svih medija koji su postojali za života Marije Jurić Zagorke (2. ožujka 1873. – 29. studeni 1957.). Tu je novinska redakcija i tiskara s početka stoljeća u kojoj dominira Heidelbergov stroj. Zatim, tu je stara kinosala s filmskim projektorom i filmskom kamerom iz 1900-tih te klavirom koji studenti sviraju za vrijeme reprodukcija. Nadalje, tu je improvizirani studio s radijom i gramofonom s vinilnim pločama iz tridesetih godina, u kojem posjetitelji mogu snimati poruke i čitati dijelove Zagorkinih tekstova. Tu je i replika kioska iz četrdesetih godina s reprodukcijom niza novinskih naslova i knjiga iz epohe Zagorkine najveće aktivnosti. Zatim je tu i televizijska kamera, kino ekran i projekcijska dvorana iz pedesetih godina. Na izlazu je muzejski primjerak kompjutera, iz vremena kad je Zagorka umrla, s podacima o njezinom životu.
– Marija Jurić Zagorka najčitanija je i najpopularnija hrvatska i zagrebačka književnica, autorica brojnih slavnih romana koji na najuvjerljiviji način iskazuju bit Zagreba u vremenu koje je je bilo konstitutivno za njegovo izrastanje u hrvatsku metropolu. Ona je glasnogovornik rodne borbe i najuvjerljivija zagovornica ženskih prava u Hrvatskoj, pokrenula je prvu hrvatsku žensku reviju Ženski list. Zagorka je i najutjecajnija novinarka i patriotkinja svoga vremena koja je polemičkim i odlučnim tekstovima obilježila sve novije epohe ovoga grada i borbe za slobodu riječi u Hrvatskoj.
Bitan je tvorac najvažnijih zagrebačkih urbanih mitova koji su iz njezine književnosti ušli u mitologiju gradske svakodnevice. Ona je borbena književnica koja je u svojim djelima najuvjerljivije pokazala razmjere holokausta kojem su u Zagrebu stoljećima jedine žrtve bile žene – nabraja Vinko Grubišić, predsjednik uprave Jadran filma koji upravo “lansira” Zagorkina djela na velike svjetske jezike: manje je poznato da su romani “Grička vještica” i “Gordana” samo u Slovačkoj i Češkoj prodani u više od 300 tisuća primjeraka!
Ukratko, Zagorka postaje svjetski brand po kojem će i Zagreb i Hrvatska biti dodatno prepoznati, tvrdi Grubišić.
– U slučaju ‘Gričke vještice’ holokaust je shvaćen kao individualno uništavanje ženskih života, što je Mariju Jurić Zagorku zauvijek sudbinski povezalo s gradom u kojem je, što je povijesna činjenica, spaljena posljednja europska vještica. To je važan dio ovog muzeja i njegova postava, to je poluga preko koje će se afirmirati snaga suvremenog preobraženja jedne sredine koja osvještava grijehe prošlosti da bi se suvereno na vrlo duhovan način postavila prema razmjerima zla koje su neki pojedinci u neljudskim okolnostima ostvarivali.
Ovaj muzej je izlog kompleksnih kulturoloških svjetova u kojima je tehnologija zla samo jedna od njihovih komponenata. Zagorkin muzej Gričke vještice izniman je u svjetskim razmjerima s originalnim i rekonstruiranim izlošcima progona drugog i drugačijeg, najokrutnijih sprava za mučenje, to je laboratorij torture, katalog mehanizama za nanošenje boli drugoj osobi, a sve u svrhu njezina priznanja navodno počinjenog zla. Na taj način muzej postaje i prostor u kojem će se afirmirati svaki otpor i disidencija, svaki govor koji je okrenut protiv totalitarnog.
Borba za ženska i ljudska prava prikazana u ovom projektu kroz brojne aspekte života i djela Marije Jurić Zagorke dobit će snažno oživotvorenje u eksponatima i multimedijalnim instalacijama, ali i kroz ustanovljavanje svjetske Nagrade Zagorka za doprinos oslobođenju žena i doprinos svjetskom napretku u umjetnosti, u političkom i u humanitarnom radu – zaključuje Slobodan Prosperov Novak, koji je na kraju ustvrdio: “Pravi kustos Muzeja biti će Marija Jurić Zagorka!”
