ZAGREB - Past će nam rejting, bit će još više nezaposlenih, past će nam izvoz, imat ćemo veći vanjski dug u BDP-u, euro će biti skuplji... S takvim ćemo ekonomskim pokazateljima ući u sljedeću godinu, i na takvim će ekonomskim pokazateljima vlast koja pobijedi na izborima graditi proračun i gospodarske mjere.
Ove crne prognoze stižu iz uglednog kluba glavnih ekonomista šest najvećih hrvatskih banaka - Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisena, Hypo i Splitske banke koji redovito, dvaput godišnje, preko Hrvatske udruge banaka, objavljuju svoje viđenje naše ekonomske budućnosti. Najcrnja među crnim posljednjim prognozama jest ona o sniženju kreditnog rejtinga koju, doduše, ne daju izravno, nego iščitavanjem cijene hrvatskih državnih obveznica, koja je sada viša nego što bi bilo primjereno ocjeni kreditnog rejtinga BBB-.
- To znači da tržišni sudionici procjenjuju kako je kreditni rejting izravno ugrožen. To također znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i kako ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem trenutku, a to je prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije, stoji u HUB-ovu obrazloženju crnih prognoza.
Euro će 31. prosinca 2011. vrijediti 7,47 kuna, što je odlična vijest, s obzirom na slabi priljev deviza. Ta prognoza odaje vjeru u snagu Hrvatske narodne banke da obrani taj tečaj, bez obzira na to što nema stranih ulaganja i novih zaduženja iz inozemstva. A kad nas više neće zanimati tečaj kune prema euru? Negdje između 2018. i 2023. godine, kada bismo mogli uvesti euro, prognoziraju bankarski ekonomisti. Čak dvojica predviđaju uvođenje eura tek 2023. godine, jer ćemo sve do tada imati veliki udio javnog duga u BDP-u.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA