Stefano Vlahović, počasni hrvatski konzul u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na Baltiku koju proglašavaju najpropulzivnijom ekonomskom regijom s najboljom investicijskom klimom u Rusiji, koji i sam tamo ima tvornicu smrznute hrane, stigao je u Zagreb na susret hrvatskih počasnih konzula. Jedno od glavnih pitanja koja more hrvatsko-ruske odnose u praskozorje našeg ulaska u EU jest uvođenje viza za Ruse, što bi prema nekim procjenama moglo drastično smanjiti broj ruskih turista ove sezone.
- Posljednjih godina bilježi se stalni rast dolazaka ruskih turista u Hrvatsku. Oni su prošle sezone ušli među top 10 gostiju s najvećim brojem noćenja, a po potrošnji su još bolje plasirani jer su poznati ‘turistički rasipnici’.
Drugačija država
Imate li podatke koliko bi Hrvatska ove godine mogla izgubiti ruskih turista?
- Prema nekim procjenama tamošnjih touroperatora, lanjska brojka od 200.000 Rusa mogla bi se prepoloviti, što je značajan gubitak. Bojim se da ni u Hrvatskoj, ali ni u Rusiji, nisu posve ozbiljno shvatili da Hrvatska od 1. srpnja postaje ‘drugačija država’ te da se mnoge stvari mijenjaju našim ulaskom u EU. Prvi je taj da i mi moramo uvesti vize svim zemljama s kojima članice EU imaju vizni režim. Tako je i s Rusijom.
Može li se što učiniti da se olakša dobivanje viza, recimo da se one mogu kupiti na ulazu u Hrvatsku, kako je to za Ruse organizirao Cipar?
- Da, takva mogućnost postoji i to su neke zemlje iskoristile, ali Hrvatska očito takav način izdavanja viza nije dogovorila u razgovorima s Bruxellesom. Cipar je to očito bolje ispregovarao. Mi više ne možemo donijeti jednostranu odluku o tome ili u bilateralnom sporazumu s Rusijom, već sve moramo usuglasiti s EU. No, to nismo učinili. Cipar recimo izdaje Rusima vize putem faksa ili e-maila. Ipak, mislim da je dio problema s vizama riješen time što Hrvatska prihvaća schengenske vize te boravišne dozvole koje Rusi imaju u nekoj od EU članica. Oni, dakle, mogu s bilo kojom takvom vizom dolaziti i boraviti u Hrvatskoj. No, dodatni problem je da recimo Poljska neće izdavati Rusima tranzitne vize ako nemaju i vizu zemlje u koju putuju.
Dugi redovi za vize
Ruski mediji prikazuju duge redove za vize pred hrvatskim konzulatom, što vjerojatno dodatno odbija potencijalne goste iz Rusije.
- Da, naravno da to nije slika koja može pridonijeti turističkoj propagandi, ali moram reći da hrvatski konzulat radi punom parom. To je najveći vizni ured među svim veleposlanstvima u Moskvi, a znate da tamo praktički nema države koja nema ambasadu. Prihvaćaju sve koji dođu i izvan radnog vremena, a trenutno na izdavanju viza radi više ljudi nego što ima zaposlenih u veleposlanstvu. U Kalinjingradu i na još 18 punktova uskoro ćemo otvoriti vizne urede.
Što se sada može učiniti?
- Jedino možemo tražiti u dogovoru s Bruxellesom da nam se odobre neki drugi pristupi i olakšice.
Hrvatsko-ruski ekonomski odnosi tavore i malo što se značajnije događa. Prije nekog vremena bili smo bombardirani interesom Gazproma za investiranjem, a sada je sve zamrlo.
- Da, tu je došlo do zastoja, ali ne zbog Hrvatske. Naime, dogodile su se velike promjene na plinskom tržištu. Cijene plina padaju svugdje u svijetu. SAD je recimo pojeftinio plin čak četiri puta, što je uzdrmalo Rusiju. Zbog toga je u krizi Južni tok, a Njemačka ne pušta u pogon nekoliko novih elektrocentrala koje su trebale raditi na ruski plin jer im se zbog te cijene ne isplati. Tako da se ne isplati ni ponuda Rusa da takve centrale grade kod nas. A takvih je prijedloga bilo. Amerikanci sada mnoge LNG terminale, koji su bili prilagođeni uvozu plina, rekonstruiraju za izvoz.
Naše građevinske tvrtke nekad su bile među vodećima na ruskom tržištu, a sada su posve nestale, dok su recimo Turci dan nakon što se doznalo da će Rusija biti domaćin Svjetskog prvenstva 2018. zatrpali Moskvu svojim ponudama za gradnjom stadiona i infrastrukture.
- Da, hrvatske su tvrtke bile jake na tržištu SSSR-a. No, ta su se vremena promijenila. Nema više ni kliringa. Tada su naši bili tamo jer Rusi nisu toliko surađivali sa Zapadom, ali slažem se da se dobra polazna točka nije iskoristila. Možda mi nemamo više takve igrače koji bi reagirali brzo i odradili kako treba. A, kad već spominjete Tursku, treba reći da su oni jeftiniji od nas i imaju pristup da recimo dogovaraju gradnju stadiona ili hotela, što financiraju sami u zamjenu za druge poslove ili sudjelovanje u vlasništvu ili pak predlažu druge varijante, koje Hrvatska zasad nije u stanju ponuditi ili slijediti.
Šansa za Podravku i Kraš
Što Hrvatska može u takvoj situaciji ponuditi da bi bila konkurentna na ruskom tržištu?
- Velike su mogućnosti u prehrambenoj industriji. Podravka ima zanimljive projekte koji bi mogli dati rezultate. Tedeschi s Rusima vrlo dobro posluje na razini 60-ak milijuna dolara, čekamo da se odvaži Kraš jer sam uvjeren da za njega ima prostora.
Izigravanje milijardera je loša reklama
Problemi su i s ulaganjem ruskih poslovnih ljudi u Hrvatsku koju zaobilaze nakon što je milijarder Jevtušenkov imao neugodnosti sa zemljištem na Mljetu.
- Zar to nije razumljivo!? Sve se to prati. Hrvatska zbog toga nije na dobru glasu. No, da je Jevtušenkov objavio kako je zadovoljan i da dobro posluje, to bi bila najbolja preporuka drugima, ne samo ruskim poslovnim ljudima da dolaze k nama, a ovako je on negativan primjer i od Hrvatske se zato, razumljivo, zazire.