Jaka delagacija ruskog plinskog diva Gazproma, koja je boravila u dvodnevnom posjetu Zagrebu, potvrdila je da na našem tržištu opet žele prodavati plin, svoj glavni proizvod, ali i investirati u elektroprivredu te naftnu i plinsku industriju u Hrvatskoj.
Naime, potpisan je sporazum o hrvatskom priključku na glavnu trasu plinovoda Južni tok, čije je gradnja počela na samom kraju 2012., a već 2016. kroz njegove bi četiri cijevi prema srednjoj Europi trebali poteći prvi od planiranih 68 milijardi kubika plina godišnje.
Studija o hrvatskoj trasi očekuje se ove godine, a radovi bi trebali početi do svibnja 2015. da bi se završili krajem 2016.
Prema prvim procjenama, hrvatski odvojak koštat će oko 60 milijuna eura, a Plinacro i Gazprom ravnopravno će, svaki s po 50 posto, sudjelovati u financiranju naših dviju cijevi. One će iz Srbije ući u Hrvatsku kod Sotina, a protezat će se do Slobodnice kod Slavonskog Broda.
Fiksna cijena plina
Hrvatski dio bit će dug oko 100 kilometara, a propuštat će 2,7 milijardi prostornih metara plina godišnje.
Do kraja ove godine, kada istječe ugovor s talijanskim ENI-jem, od kojeg sada kupujemo plin, Gazprom će distribuirati svoj plin samo industrijskim postrojenjima, s kojima će sklopiti pojedinačne ugovore kao s kutinskom Petrokemijom, našom najvećom tvornicom umjetnih gnojiva.
S njom je Gazprom ugovorio isporuku 130 milijuna kubika plina godišnje po cijeni 20% nižoj od dosadašnje ENI-jeve. Još se ne zna hoće li Ina i MOL, koji više nemaju monopol, s Talijanima potpisati novi ugovor.
Široki interesi
Pod uvjetom da s njim potpišemo višegodišnji ugovor, Gazprom nam nudi fiksnu cijenu plina i tvrdi da se ona neće mijenjati bez obzira na kretanja na svjetskom tržištu.
Sudeći po ponudi Petrokemiji, kojoj bi tisuću kubika plina prodavali za oko 400 dolara, nama nude višu cijenu nego, primjerice, Ukrajini i Poljskoj, ali nižu nego nekim zapadnim članicama EU.
Gazprom želi postati i dio hrvatskog energetskog sustava. Zasad nudi gradnju jedne plinske termoelektrane te opremanje još jedne koja se već gradi, a čini se da želi ući u vlasničku strukturu tih postrojenja. Tako bi, naime, postao i distributer struje u Hrvatskoj. Neki analitičari smatraju da to još nije dovoljno jasan prijedlog, ni Vlada se o tome još nije odredila, ali možda bi se Gazporom mogao uključiti u spašavanje Diokija.
Ruski plinski div zainteresiran je za prodaju svog plina za automobile te namjerava ovdje otvoritri i vlastitu mrežu punionica. Kako doznajemo, zasad je zainteresiran za kupnju OMV-ovih i još nekih drugih crpki na našem tržištu.
Gazprom je, usto, posebno zainteresiran za istraživanje plinskih i naftnih nalazišta u Jadranskom moru, kako bi mogao sudjelovati u javnim natječajima, u Zagrebu je registrirao tvrtku Gazprom Neft Balkan.
Sastanak s Milerom
Kako bismo vidjeli da misle ozbiljno, u Zagreb je stigao i šef Gazproma Aleksej Miler, koji se sastao s predsjednikom Ivom Josipovićem, ministricom Vesnom Pusić kao prvom potpredsjednicom Vlade te ministrom Ivanom Vrdoljakom u čijem je resoru i energetika.
U III. kvartalu Gazpromu dobit 10,05 mlrd. dolara
Najveća svjetska plinska kompanija, Gazprom, u trećem je kvartalu 2012., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, udvostručila dobit, zahvaljujući većim prihodima, na 10,05 milijardi dolara. Dobit u istom tromjesečnom razdoblju 2011. iznosila je, naime, 5,07 milijardi dolara. U prvih devet mjeseci prošle godine ipak je zabilježen pad dobiti zbog slabije prodaje na području bivšeg SSSR-a. U istom razdoblju prodaja plina u Europi i drugim zemljama povećala se za četiri posto zahvaljujući povećanju cijena, ali se obujam prodaje zapravo smanjio.