Hrvatska se vrlo teško oporavlja od recesije, a za oporavak su nužne strukturne reforme kojima će se podići konkurentnost i privući ulagači, upozorila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom najnovijem izvješću.
Radi se o još jednom u nizu upozorenja s kojima hrvatska središnja banka sve češće izlazi. Ovaj put je to učinila putem svog Godišnjeg izvješća za 2012., dokumenta od 290 strana. U njemu se daje dijagnoza stanja hrvatskoga gospdarstva nakon pune četiri godine krize te se ocjenjuje da su mogućnosti brzog oporavka u hrvatskom slučaju vrlo male.
Bolesnički karton
“Gospodarska dinamika Hrvatske u razdoblju nakon izbijanja financijske krize i dalje je najnepovoljnija među zemljama srednje i jugoistočne Europe”, poručuju iz HNB-a.
Bolesnički karton pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo tijekom četiri krizne godine smanjilo za desetinu. Domaća potrošnja i investicije potonule su još i više, po 15 posto. Priljev kapitala u Hrvatsku, što uključuje i strana ulaganja, sve je slabiji. S druge strane, zbog rasta opće stope PDV-a i povećanja cijena, posebno energenata, Hrvatska je lani imala nešto višu inflaciju nego inače, 3,4 posto.
Loši trendovi i u 2013.
Zaposlenost, koja je u Hrvatskoj i inače manja nego u drugim članicama EU, nastavlja se smanjivati, dok se nezaposlenost približava rekordnim razinama. Hrvatska je tako prošlu godinu zaključila sa stopom anketne nezaposlenosti od 18 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2012. bila je 15,8 posto, dok je godinu ranije iznosila 13,5 posto. Produktivnost rada u hrvatskom se gospodarstvu smanjila, a nastavile su se urušavati i realne plaće, pokazuje rengen HNB-a.
Ni ova godina (zasad) nije donijela promjenu trendova. Prošlog je tjedna objavljeno da je hrvatski BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ni kretanja na tržištu rada ne bude optimizam. Približavanje sezone, doduše, potaknulo je potražnju za (sezonskom) radnom snagom, ali početak ovoga tjedna Hrvatska dočekuje s više od 333.000 prijavljenih na burzi rada.
Dio razloga za takvo stanje, ocjenjuju u središnjoj banci, leži u stanju gospodarstva u EU-u, našem vodećem vanjskotrgovinskom partneru. Ipak, glavnina odgovornosti pada na leđa političkih elita koje dosad nisu željele jače zagristi u reforme, bez čega se teško može očekivati oporavak.
Ključna konkurentnost
- Da bi se preokrenuli nepovoljni trendovi u realnom sektoru, nužne su strukturne reforme za podizanje konkurentnosti domaćega gospodarstva i povećanje inozemnih izravnih ulaganja, a time i veći izvoz - poruka je guvernera HNB-a Borisa Vujčića i njegovih suradnika.
- Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj je jako izražen i po tome spadamo među najpogođenija europska gospodarstva. Reforme treba ubrzati, a rezultati se mogu očekivati tek u srednjem roku - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Među glavnim reformama Šantić ističe smanjenje administrativnih barijera i jačanje poslovne klime kako bi se privukla ulaganja. Treba podići konkurentnost gospodarstva i reformirati tržište rada.