Jedan od onih kojima će se posao jako promijeniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju je i guverner hrvatske središnje banke. Pritom se guverneru Borisu Vujčiću možda i neće toliko promijeniti ritam i način rada, koliko će mu se dramatično promijeniti status: do sada promatrač, hrvatski guverner od 1. srpnja postaje punopravni član Općeg vijeća (General Council) Europskog sustava središnjih banaka (ESCB).
Ime će mu se pojaviti na popisu članova na službenim web stranicama Europske središnje banke (ECB), slikat će se za službenu grupnu fotografiju članova Općeg vijeća, pa će ga moći vidjeti čitava svjetska financijska zajednica i svi zainteresirani. Ukratko, postat će punopravni član jednoga od najelitnijih klubova na svijetu.
U Europskoj uniji postoje čak dvije udruge središnjih banaka, to su Eurosistem u kojem participira samo 17 središnjih banaka zemalja koje koriste euro kao svoju valutu, a njima će se od 1. siječnja pridružiti i središnja banka Latvije. Uz Eurosistem postoji i Europski sustav središnjih banaka koji čine centralne banke svih zemalja članica, i onih koje koriste euro, i onih koje ga ne koriste. U jezgru oba sustava je Europska središnja banka - ECB.
ECB-om upravlja Upravno vijeće (Governing Council) guvernera članova Eurosistema, a rukovodi Vijeće direktora kojemu je na čelu predsjednik ECB-a Mario Draghi. Europskim sustavom, pak, upravlja Opće vijeće (General Council) u kojem sjede predsjednik i potpredsjednik ECB-a, zatim guverneri središnjih banaka svih zemalja članica, a mogu mu prisustvovati (bez prava glasa) i predsjednik Europskog vijeća i jedan član Europske komisije. Vujčić je do ulaska Hrvatske u EU samo “promatrao” što oni rade, ali ni to mu nije bilo loše iskustvo...
“Odmah su me prihvatili”, kaže hrvatski guverner. “Prvi put na večeri Draghi me posjeo pored sebe i predstavio drugim guvernerima...”.
“Mogu reći da u Općem vijeću vlada vrlo dobra i konstruktivna atmosfera, svi guverneri vrlo rado surađuju, razgovaraju i iznose svoja mišljenja o svemu”, nastavlja Boris Vujčić. “Atmosfera je vrlo kolegijalna, vrlo stručna, s time da mi nemamo glasanje.
Glasaju samo oni u Eurosistemu, kad je u pitanju, recimo, hoće li se kamatna stopa mijenjati gore ili dolje, onda to ide na glasanje. Mi u Općem vijeću samo vodimo rasprave o ekonomskoj situaciji, o tome tko šta radi, imamo razmjenu mišljenja, drugi nešto tebi sugeriraju, ti sugeriraš drugima.
Ali, mi ne odlučujemo, mi ne glasamo o instrumentima, o provedbi monetarne politike, ona se odnosi samo na 17 zemalja eurozone.”
Opće vijeće ESCB-a je prijelazno tijelo, posljedica toga da sve zemlje članice EU još nisu usvojile euro kao svoju valutu. No, i kao prijelazno, Opće vijeće djeluje prema istim pravilima koja vrijede i za guvernere eurozone: njihovi članovi nisu nikakvi delegati, zastupnici ili predstavnici zemalja iz kojih dolaze, oni ne prenose i ne izvršavaju ničije naloge niti naputke. Premda ga je imenovao Sabor, Boris Vujčić u ESCB-u i Općem vijeću sjedi, raspravlja i odlučuje kao privatna osoba, neovisan i samostalan stručnjak.
Ni od koga ne smije primati sugestije o vođenju monetarne politike, nikoga ne smije unaprijed obavještavati o namjerama monetarne politike.
“Najveća stvar u cijeloj priči jest to da (s punopravnim članstvom) postaješ insajder, da iznutra doznaješ što se događa, da si o svemu trenutno obaviješten, a to je iznimno važno”, kaže Vujčić. “Ali, promjena se ne događa samo guverneru, nego cijeloj hrvatskoj središnjoj banci.
Svi naši ljudi od sada će punopravno sudjelovati u radnim grupama ECB-a. I zaista postajemo dio Europskog sustava središnjih banaka, premda ne još i Eurosistema, to će tek doći.”