ZAGREB - Podaci o stanju ekonomije, koji pristižu iz Državnog zavoda za statistiku, sve su neugodniji i upućuju na to da bi u prvom kvartalu ove godine BDP mogao pasti oko dva posto. Tako, primjerice, procjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Iako su domaći analitičari, osobito iz banaka, naišli na žestok napad ministra financija Slavka Linića zbog svog pesimizma i nepovjerenja u ono što radi Vlada, brojke su, čini se, neumoljive.
- Projekcije koje iznosim ne bih shvatio kao prigovor da netko radi loše, nego prije kao pokušaj sređivanja situacije. U kratkom roku to neizbježno znači smanjenje zaposlenosti i BDP-a, ali je pretpostavka za bolju budućnost - kaže Šantić. Pritom kao primjer navodi investicije javnih poduzeća koja će morati proći i proces restrukturiranja, uključujući otpuštanja.
Naftni derivati
Bez obzira na Vladine investicijske planove, procjenjuje se da će građevinarstvo i ove godine pasti oko četiri posto. Pritom Šantić ipak napominje da tek treba vidjeti koliko je investicija moguće realizirati, a zbog sezonskog karaktera tog sekora presudan će biti treći kvartal. Velika ponuda stanova i cijena kapitala prepreke su za veću aktivnost, a kao prenapuhani sektor prije krize građevinarstvo se i dalje ispuhuje. U prva dva mjeseca ove godine palo je čak 11,7 posto.
Ipak, najneugodnije iznenađenje predstavlja industrijska proizvodnja koja je u prvom kvartalu ove godine pala 6,2 posto, pri čemu je ožujku minus dosegnuo čak 7,9 posto. Analitičari Raiffeisen banke ističu da posebno zabrinjava pad proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, a to se negativno odrazilo i na izvozne rezultate. U prva tri mjeseca izvoz je pao jedan posto, pri čemu se izvoz naftnih derivata gotovo prepolovio u odnosu na prvi kvartal prošle godine.
“Sljedećih mjeseci ne očekujemo snažniji rast robnog izvoza zbog usporavanja gospodarstva u našim najznačajnijim trgovinskim partnerima (EU) i posljednjeg pada inozemne potražnje”, stoji u tjednoj analizi RBA. Nakon blagog rasta u prva dva mjeseca, u ožujku je pao i promet u trgovinama za 1,1 posto, a to se ponajprije pripisuje povećanju poreza. Kućanstva, kao i poduzeća, povećala su kupnju u prva dva mjeseca, uoči uvođenja novih poreza, osobito PDV-a. Posljedično se nastavlja i rast nezaposlenosti koja je u ožujku dosegnula 20 posto. Krajem prošle godine iznosila je 18,7 posto, što znači da se u tri mjeseca broj prijavljenih na burzi povećao za 24.444 ljudi. No, donekle ohrabruju podaci za travanj koji govore da je, dijelom zahvaljujući mjerama za zapošljavanje, posao našlo oko 22.000 ljudi.
Potrošnja turista
Kao jedina svijetla točka u moru loših pokazatelja izdvaja se turizam. U prva tri mjeseca broj noćenja porastao je 11,4 posto, a broj dolazaka turista 6,1 posto. Pritom prednjače strani turisti, osobito Nijemci. Posebno su dobri rezultati u ožujku i strani turisti, smatraju analitičari RBA, vjerojatno su ublažili pad trgovine na malo.
Ma koliko ministre ljutile loše prognoze, zasad je očito premalo dobrih rezultata koji bi upućivati na oporavak ekonomije, makar u kratkom roku. Ono što više zabrinjava jest pitanje hoće li reforme koje provodi Vlada osigurati održivi rast na dulji rok.