ZAGREB - Europska investicijska banka odobrila je dva nova zajma HBOR-u u iznosu od 284 milijuna eura koji su namijenjeni financiranju poduzetništva. Prvi kredit, vrijedan 250 milijuna eura, koristit će se za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, infrastrukturnih projekata u javnom sektoru i srednje kapitaliziranih poduzeća.
Drugi kredit u iznosu od 34 milijuna eura namijenjen je financiranju projekta dogradnje i izgradnje proizvodnog pogona investitora Dina Petrokemije u Omišlju.
Domaće banke
Prilikom potpisivanja ugovora Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, i Matthias Kollatz-Ahnen, potpredsjednik EIB-a, nisu precizirali uvjete kreditiranja, ali nagašavaju da je riječ o “povoljnim financijskim sredstavima”.
Od izbijanja krize Kovačevu je prioritet broj jedan prikupiti što je moguće više povoljnih kredita koje bi plasirao poduzetnicima, što mu, čini se, polazi za rukom. U ovoj godini, kažu u HBOR-u, planirana je kreditna aktivnost u iznosu od 8 do 10 milijardi kuna, uključujući i mjere Vlade. Prošle godine kreditna aktivnost iznosila je 6,1 milijardu kuna, a u 2008. godini 6,4 milijarde kuna. Osim povoljnih stranih kredita, HBOR-u su nedavno i domaće poslovne banke otpustile dvije milijarde kuna kako bi mogao kreditirati poduzeća prema modelu A. Računalo se da će tijekom godine osigurati još četiri milijarde kuna, ali nakon nedavnog istupa guvernera Željka Rohatinskog to je malo izvjesno.
On je kazao da HNB nema namjeru dalje spuštati obveznu rezervu bankama jer je realizacija modela kreditiranja koje je osmislila Vlada nije opravdala početni cilj, da novac ide u investicije i proizvodnju.
Prevladava infrastruktura
Pronalazak dobrih projekata, čini se, danas je mnogo zahtjevni zadatak od osiguranja povoljnih sredstava. Kao i mnoge druge međunarodne financijske institucije, EIB je u Istočnoj Europi postao vrlo angažiran u nastojanju da prebrodi vrijeme krize i financijski pomogne najugroženijim poduzećima, a to su uglavnom mala i srednja.
Suradnja HBOR-a i EIB-a počela je 2001. godine kada je potpisan Globalni zajam I, a nastavljena je 2007. godine kada je za financiranje malih i srednjih poduzeća, infrastrukture i turizma odobreno 40 milijuna eura. U proteklih desetak godina EIB je u različite projekte uložio 1,9 milijardi eura, pri čemu je u infrastrukturu otišlo 64 posto sredstava.