ZAGREB - Još veća neovisnost središnje banke, paska Europske središnje banke (ECB) nad našim novčanim krvotokom i prepuštanje oko 600 milijuna eura hrvatskih deviznih rezervi Frankfurtu cijena je koju će Hrvatska u konačnici platiti za uvođenje eura.
Proizlazi to iz predloženih izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci koje su središnja banka i Ministarstvo financija objavili na internetskim stranicama, a o kojima će javna rasprava trajati do 12. ožujka.
Iako su najnovije izmjene Zakona o HNB-u posljednji korak prema skorašnjem članstvu Hrvatske u Europskoj Uniji, pa je većina njih, samim tim, samo tehničke prirode, one ipak donose neke značajne novosti.
To se, prije svega, odnosi na prenošenje dijela deviznih rezervi na ECB. Doduše, u zakonskom prijedlogu, koji Ministarstvo financija uskoro šalje pred ministre Zorana Milanovića, ne kaže se o kojem se dijelu međunarodnih pričuva radi, no iz visokopozicioniranih izvora u središnjoj banci doznajemo da je riječ o oko pet posto naših deviznih pričuva. Kako su one krajem prošle godine iznosile 11,3 milijardi eura, riječ je o nešto manje od 600 milijuna eura.
Konačni iznos novca koji će Zagreb prenijeti na Frankfurt ovisit će o složenoj formuli, koju upravo proučavaju u HNB-u, a koja se temelji na broju stanovnika i udjelu Hrvatske u bruto domaćem proizvodu zone eura. Sve to, naravno, u trenutku uvođenja eura u Hrvatsku, do čega nam je ostalo još dosta vremena. No i bez članstva u zoni eura, Hrvatskoj ulazak u EU nosi određene promjene u sferi monetarne politike.
Prije svega, radi se o dodatnom jačanju neovisnosti središnje banke, kao i o proširivanju zabrane kreditiranja javnog sektora i na institucije EU.
Od HNB-a će se, nadalje, tražiti da podupire opću gospodarsku politiku u EU, što se prije svega odnosi na stabilnost cijena. Sve je to, kažu upućeni, jasna poruka da vremena kad su se problemi rješavali tiskanjem novca s pristupanjem EU definitivno ostaju iza nas.
Mijenja se i odnos HNB-a prema ECB-u i Europskom sustavu središnjih banaka. Tako će, primjerice, HNB povjerljive podatke moći dostavljati ECB-u, a osim suzbijanja krivotvorenja kuna, borit će se i protiv krivotvorenih eura.
Preciziraju se i ovlasti zamjenika guvernera HNB-a koji će, u slučaju razrješenja guvernera ili njegove odsutnosti, privremeno postati šef monetarne vlasti u Hrvata.
O upravljanju deviznim rezervama HNB će moći sklapati ugovore s drugima samo pod uvjetom da te institucije imaju investicijski rejting, pri čemu središnja banka sama odlučuje koji je to najniži rejting. Veći nadzor HNB će imati i u segmentu elektroničkog novca.
- Ovdje se radi o tehničkom usklađivanju s EU. U biti, u zakon se unosi ono što je od nas tražio ECB - kaže naš visokopozicionirani sugovornik iz središnje banke koji je želio ostati anoniman. To je vjerojatno i glavni razlog zašto oko izmjena Zakona o HNB-u postoji visok stupanj slaganja među protagonistima vlasti u Hrvatskoj.