Kad bi u Hrvatskoj neka banka, primjerice HBOR, nudila kredit za energetsku obnovu, odnosno temeljitu izolaciju stana ili kuće s kamatom od 1 posto, uz poček od godinu dana, te kad bi država k tome kućanstvu još dala 15.000 eura bespovratnog novca, većinu hrvatskih građana sada ne bi brinulo što će od prosinca grijanje plaćati čak 37%, a struju 22% skuplje.
Uspješna obnova
No, za razliku od Njemačke, gdje su tim relativno novim modelom obnovljeni već deseci tisuća zgrada, čime je dodatno ubrzan rast gospodarstva i ove godine sačuvano 300.000 radnih mjesta, mnogi će pripadnici hrvatskog sve siromašnijeg srednjeg sloja bankrotirati. Razlog je poznat: potpuno promašeni model energetske obnove zgrada, koji je potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u proljeće nazvao investicijski tsunami, a već u ljeto je postao jasno da je riječ o investicijskoj suši. Taj plan koji je trebao provesti ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, imao je za cilj, osim štednje energije, podići posrnuli građevinski sektor i gospodarstvo općenito, te otvoriti nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta u ovoj godini.
New deal
Čačićev “new deal”, predviđao je da će se u ovoj godini obnoviti 500 zgrada. Međutim, do danas je raspisano svega 40-tak natječaja ukupno procijenjene vrijednosti od oko 80 milijuna kuna.
Razlog je sporna ideja da građevinci koji investiraju svoj novac u obnovu, jamče uštedu energije, bez obzira kako će se ponašati osobe koje žive u tim zgradama: da li će preko zime netko u nekoj školi ili ministarstvu ostaviti otvoren prozor, čime bi ušteda energije biti znatno niža od one koje bi građevinska firma trebala jamčiti. Istina, za to su namjenjeni povoljni krediti u Europskoj investicijskoj banci, komercijalnim bankama i HBOR-u, ali po najnižoj kamati od 4 posto ! Dakle 3 posto više nego po modelu financiranja frankfurtske KfW (Kreditanstalt für Wiederaufbau) banke u državnom vlasništvu, kao naš HBOR. Kada smo sve to objasnili stručnjacima u Njemačkoj, na skupu o energetskoj učinkovitosti u Ruhru, samo su nas začuđeno gledali. Među novinarima iz gotovo cijele Europe, u privatnom razgovoru s španjolskim novinarom smo shvatili da u tome nismo jedinstveni.
- Pa kriza je! Niti jedna banka kod nas ne bi dala kredite po toj kamati, a kamoli da nas još država subvencionira - podijelio je iskustva iz svoje države.
Bez odgovora
- Zašto bi izvođači radova dizali kredit i na sebe preuzimali tu odgovornost? Zašto vlasnici ne podignu kredit uz neku malu kamatu, daju izvođaču novac odmah, a onda oni vraćaju taj kredit iz ušteda na energentima - pitali su se stručnjaci za izolacijske materijale iz Danske. Nismo im znali odgovoriti.
Eva iz Bottropa nakon izolacije kuće godišnje uštedi 1810 eura
Eva Aurich i njezin suprug ugostili su nas u nedavno obnovljenoj kući u gradiću Bottropu.
Dočekali su nas u kratkim rukavima, iako je vani bilo 4 stupnja i puhao jak vjetar. Žive u rustikalnoj kući na dvije etaže izgrađenoj 1958., veličine 269 m2.
Potpuna izolacija
Prije godinu dana, kaže nam Eva, pokvario im se bojler star 20 godina pa su pozvali majstora. Kada je malo sagledao situaciju, otvoreno im je rekao da nema smisla da kupuju novi bojler, jer će ih to skupo koštati, a gubit će mnogo toplinske energije.
- Umjesto toga nam je predložio da potpuno izoliramo kuću. Pozvali smo projektanta koji nam je izradio projekt za 4 dana, a cijela obnova je trajala dva mjeseca. Prezadovoljni smo. Nije tu samo toplinska nego i potpuna zvučna izolacija. Susjedi nam pomalo zavide, a mnogo ih se već odlučilo na obnovu - priča nam Eva. Zamjenili su stare prozore i vrata, zidove i strop obložili s 12 centimetara kamene vune, koja se pokazala kao nafunkcionalniji i najsigurniji izolacijski materijal, te uveli novi, automatski sustav grijanja.
Državna potpora
Za to su kod KfW-a digli kredit od 30.000 eura, uz kamatu od 1 posto, a država im je dala 15.000 eura. Kredit otplaćuju od uštede na grijanju, dakle 1810 eura, pa su već u startu na nuli. To je samo početak projekta InnovationCity Ruhr, kojim se planira u 10 godina obnoviti 70.000 kuća, a do 2020. upola smanjiti emisiju ugljičnog dioksida.