Do danas se nije energetski obnovila niti jedna javna zgrada! Program energetske obnove radi uštede energije na grijanju i hlađenju prostorija, najavljivan kao najveći investicijski pothvat, trebao je do kraja 2012. godine, isticali su u Vladi, zaposliti 50.000 ljudi, uglavnom iz posrnulog građevinskog sektora.
No, unatoč izmjenama zakona koji su, pravdaju se čelnici Ministarstva graditeljstva, kočili projekt, nije se napravilo gotovo ništa.
Anka Mrak Taritaš, koja je u studenom prošle godine zamijenila Ivana Vrdoljaka na čelu Ministarstva graditeljstva, priznala je da se Vlada tu malo zaletjela s obećanjima jer se naknadno shvatilo da se prije raspisivanja natječaja moraju mijenjati brojni zakoni i pravilnici.
Preča legalizacija
- Morao se mijenjati Zakon o proračunu kako to ne bi išlo u javni dug, koji bi se tako imaginarno povećao, a time bi se stvorili dodatni problemi za državu. Dakle, da sve to profunkcionira, morali smo izmijeniti niz papira - rekla nam je lani u studenom ministrica Mrak Taritaš i već tada dodala da je to sređeno, a da će se u 2013. vidjeti rezultati. Konkretno, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji Hrvatski je sabor donio još 4. svibnja 2012.
OTKRIVAMO Evo zašto njemački |model energetske obnove |zgrada cvate, a hrvatski tone!
U međuvremenu je ta problematika pala u drugi plan jer se Ministarstvo počelo baviti legalizacijom, a vođenje programa obnove fasada preusmjereno je Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) te Fondu za energetsku učinkovitost.
Stotinu ugovora
Na pitanje koliko je zgrada obnovljeno do danas i koliko je ljudi na tome zaposleno, dobili smo odgovor iz kojeg se daje naslutiti da će se do kraja ove godine možda završiti obnova tek pet zgrada. Dakle, stotinu puta manje nego što je najavljeno.
- Prošli tjedan počela je obnova u pet škola u Varaždinu - odgovorili su u CEI-ju.
Vrijednost ove investicije, tvrde, iznosi 16,8 milijuna kuna bez PDV-a, a izvođači radova garantiraju uštedu od 50 posto. U CEI-ju ističu da se ove godine planira sklopiti 100 ugovora o energetskom učinku u okviru Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, čija se vrijednost procjenjuje na 225 milijuna kuna.
- Od samog osnutka CEI-ja govori se o takozvanoj obnovi fasada, a spekuliralo se s kojekakvim brojkama. Stvarnih podataka o broju zgrada javnog sektora nije bilo. Trebalo je krenuti ispočetka.
CEI-jev natječaj
Jednako tako, prema Zakonu o učinkovitom korištenju energije, sve su zgrade javnog sektora veće od 1000 četvornih metara do 31. prosinca 2012. morale pribaviti energetski certifikat. Centar je stoga raspisao natječaj za energetski pregled 300 zgrada javnog sektora u četiri regije - objasnio nam je CEI razloge spore provedbe obnove.
Pritom, međutim, nije otkrio koliko je zgrada javnog sektora dobilo energetski certifikat s obzirom na to da je rok istekao prije četiri i pol mjeseca.