ZAGREB - Administrativno vraćanje kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima na početne razine dovelo bi u neravnopravan položaj korisnike kredita u kunama i eurima. Osobno sam prije pet godina uzeo kunski stambeni kredit, a kolege i prijatelji koji su uzeli “jeftiniji” kredit u švicarskim francima smijali su mi se i govorili kako nikad od mene dobrog ekonomskog analitičara. Sada bi takvim dužnicima trebalo izaći u susret iako sam ja i mnogi drugi plaćali cijelo to vrijeme veću premiju za rizik kredita u kunama ili eurima - prokomentirao je za Slobodnu Dalmaciju Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, neslužbenu najavu Ministarstva financija da će administrativnim putem smanjiti kamate na “švicarce” na razinu kada je kredit podignut.
Šantić je to izjavio na promociji svibanjskog broja magazina “Banka-Hrvatska bankarska industrija” na kojoj je govorio i Relja Martić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, ali on nije htio komentirati najave Ministarstva financija.
Nitko ni od preostalih sudionika i gostiju skupa nije htio govoriti o tim temama, osim što je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, istaknuo kako bi takve mjere mogle negativno utjecati na ponudu kredita.
- Administrativno spuštanje kamatnih stopa prisililo bi banke da ograniče ponudu kredita, a to bi značilo da dijelu građana kojima su stambeni krediti sada dostupni u budućnosti ne bi bili - rekao je Bohaček.
Zanimljivo je da je dio sudionika bankarskog skupa u neslužbenim razgovorima govorio kako tužba Udruge “Franak” protiv osam banaka nije bezazlena i da bi bankama možda bilo bolje da su pokušale sklopiti nagodbu s Udrugom.
- Kao prvo, uzimajući u obzir kvalitetu našeg pravosuđa i trenutačni prevladavajući populizam u društvu, nije teško pretpostaviti kako bi suci mogli biti nenaklonjeni bankama. Sjetimo se samo populističke i sulude odluke Ustavnog suda koji je donio famoznu odluku o povratu duga umirovljenicima i tako državu financijski i gospodarski gadno unazadio.
Znate što dobrim dijelom rade ti umirovljenici koji dobiju povrat duga – daju ga djeci i unucima. Eto do čega je to dovelo, do toga da umjesto da djeca imaju dobro plaćene poslove od kojih mogu pomagati roditeljima, roditelji pomažu djeci - rekao je jedan sudionik skupa.
S druge strane, dodao je, Udruga “Franak” u sporu ima šanse zbog toga što svjedoci, bankarski službenici, navode u postupku kako su bankarski djelatnici nagovarali građane da uzmu kredit u “švicarcima”, ne navodeći sve potencijalne rizike.
Osim toga, ustvrdio je drugi sugovornik koji je također želio ostati anoniman, dio banaka nije u kreditnim ugovorima navodio niti parametre, a veći dio njih nije definirao niti matematičke formule po kojim se računa promjenjivi dio kamate.
- To su elementi koji jako idu u prilog tužbi Udruge “Franak” - rekao je sugovornik Slobodne Dalmacije.