Prijedlog Ministarstva financija da se dužnicima u “švicarcima” omogući vraćanje na kamatne stope koje su imali prilikom ugovaranja kredita, upozoravaju bankari, mogao bi imati višestruke negativne posljedice, ali prije svega manju dostupnost kredita na tržištu.
Bankarska industrija
- Administrativno spuštanje kamatnih stopa prisililo bi banke da ograniče ponudu kredita. To znači da dijelu građana kojima su stambeni krediti sada dostupni u budućnosti ne bi bili - rekao je Zoran Bohaček, predsjednik HUB-a, na okruglom stolu časopisa Banke posvećenom bankarskoj industriji. Uz to, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, navodi da se tim rješenjem dovodi u neravnopravan položaj korisnike kredita u kunama i eurima.
Tužba Udruge Franak
- Time bi država izašla u susret samo jednoj skupini građana, i to onoj koja se u određenom trenutku ponašala financijski neodgovornije od drugih, koji su, primjerice, digli kredit u kunama - izjavio je Šantić. Na kraju ni svi korisnici kredita u švicarskim francima ne bi prošli jednako, nekima bi se još otežali uvjeti jer su digle kredit u trenutku kada je kamatna stopa bila veća nego danas.
Relja Martić, zamjenik guvernera HNB-a, nije želio komentirati aktualna pitanja, uključujući i tužbu koju je protiv HNB-a podnijela Udruga Franak, ali je istaknuo da su krediti poduzećima počeli lagano rasti na mjesečnoj razini, što je ohrabrujuće. Od druge polovice prošle godine do kraja 2012. krediti poduzećima su smanjeni za oko 12 milijardi kuna.