Svaka deseta obitelj za otplatu kredita mora izdvojiti više od svojih ukupnih mjesečnih prihoda, dok više od petine obitelji na otplatu kredita troši između 75 i 100 posto mjesečnog budžeta.
Alarmantni su to podaci Udruge Franak koja je nedavno provela anketu o kreditnoj (ne)sposobnosti naših sugrađana.
Rezultati ankete su, blago rečeno, poražavajući. Oni, naime, pokazuju da dvije trećine građana za otplatu kredita mjesečno mora izdvojiti najmanje polovicu svojih primanja te da mnogima kreditne obveze prelaze i ukupan iznos koji mjesečno unesu u kućnu blagajnu.
U kategoriji onih čije su kreditne obveze barem jednom bile veće od mjesečnih primanja našlo se čak 34 posto od nešto više od tisuću ispitanika koji su sudjelovali u anketi.
Dramatične sudbine
Velika većina ispitanika, tvrde u Udruzi Franak, danas je kreditno nesposobna. To je uvelike posljedica prošlogodišnjeg divljanja tečaja švicarskog franka, ali i nastavka recesije, koja je mnoge naše sugrađane bacila na koljena, a njihove živote odvela u pravcu prave socijalne drame. O tome, uostalom, dovoljno govore podaci sindikata, prema kojima je krajem studenoga prošle godine prosječna zaduženost po hrvatskoj obitelji prelazila 101.000 kuna.
U uvjetima nastavka gospodarske agonije i daljnjeg rasta nezaposlenosti banke imaju sve veći problem naplate kredita i kod stanovništva. Sva očekivanja govore da će “loši krediti”, na koje je krajem godine otpadalo 8,6 posto kredita koje su banke odobrile stanovništvu, u ovoj godini nastaviti rasti. Unatoč tome, u Udruzi Franak žale se na ponašanje banaka i tvrde da one ne pokazuju pretjeranu želju da se prezaduženim građanima izađe ususret. Štoviše, mnogi su već postali i žrtve ovrha, a puno ih je i kojima one u budućnosti prijete. Stoga velikoj većini njih ni ne preostaje drugo nego da do daljnjega vraćaju kredite po uvjetima po kojima su ih uzimali.
Tužbe bez efekta
Udruga Franak je u listopadu prošle godine čak podnijela tužbe protiv sedam najvećih banaka u Hrvatskoj, ali bez očekivanog rezultata.
Ni Vlada Jadranke Kosor , kaže Petra Rodik, autorica istraživanja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članica udruge za zaštitu dužnika Franak, kao ni Milanovićeva ništa ne žele poduzimati kako bi zaštitili građane od potpune propasti.
- Nije nam to jasno jer same banke i država time režu granu na kojoj sjede. Rješenja postoje i vrlo su konkretna. Treba konvertirati sve kredite s deviznom klauzulom u kunske. Za one koji imaju kredite u francima, tražimo da se kamate vežu uz Libor, tako da svatko može znati što ga očekuje, odnosno kolika će mu rata biti, neovisno o tečaju.