Potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin kazala je u Dnevniku Nove TV da se, prema posljednjim podacima, za glasanje iz samoizolacije prijavilo 539 osoba. "To je otprilike deset posto svih osoba koje imaju rješenje o samoizolaciji", dodala je.
Đakovo veliki izazov
Kako je navela, Đakovo je veliki izazov. "Ali budući da smo to na vrijeme znali, organizirali smo se i spremni smo za izlazak otprilike tristotinjak osoba na 30 biračkih mjesta", kazala je Lovrin.
Za situaciju u kojoj bi član biračkog odbora odbije otići osobi u samoizolaciji navodi da je i ta mogućnost otvorena.
"Radi se o oko 70 tisuća ljudi koji rade u biračkim odborima. Može se očekivati da netko ima strah od od zarazne bolesti. Na svakom biračkom mjestu je po deset osoba pa vjerujemo da će se naći dvije osobe koje su manje rizične, mlađe", objasnila je.
Za osobe od povjerenja kaže da može biti bilo koja osoba. "To je bilo koja osoba za koju birač procijeni da je njegova osoba od povjerenja. Ta osoba će, umjesto njega, fizički uzeti listić i zaokružiti po onome što iskaže taj birač. Predaće će listić članovima biračkom odboru koji će morati ostati izvan kuće, ali će morati vidjeti birača, identificirati ga i zaokružiti kao birača koji je glasao", kazala je Lovrin.
Za sada se od 830 Covid pozitivnih osoba za glasanje izjasnilo tridesetak. "Naravno, to nije točan podatak jer se oni prijavljuju lokalnim izbornim povjerenstvima", dodala je i navela da će DIP imati točan podatak tek sutra.
U dijaspori veliki interes za izlazak na izbore
Izbori se već provode u dijaspori, u BiH je glasalo 5000 birača. "Izbori su počeli u jučer u 23 sata. U Australiji, sada su već zatvorena biračka mjesta u cijelom svijetu. Imamo podatke za Mostar, izašlo je 5700 osoba što ukazuje na trend da će izlaznost biti veća nego 2016. godine", kazala je Lovrin.
Drugi dan je dan kad se ide na izbore. "Teško je predvidjeti izlaznost. Po nekom iskustvu, ako ih je u Mostaru bilo prvi dan 5700, možemo očekivati više od 10 ili 11 tisuća samo u Mostaru. Za usporedbu, 2016. je bilo 15 tisuća u cijeloj BiH. Usprkos covidu, očito je interes velik", istaknula je.
Prve konture rezultata tek iza 23 sata
Za izbornu šutnju, u kojoj nema nadzora niti sankcija, kaže da treba mijenjati neke stvari. "Mi možemo reći - 'to nije u redu i nemojte to raditi'. Ali ako ostaje taj institut, onda treba dati nadzornom tijelu alat i sankcije", dodala je. Navodi da postoje prijave o SMS i mail porukama. "U vrijeme današnjih sredstava nadzor je jako težak", objasnila je Lovrin.
Prve konture rezultata parlamentarnih izbora očekuje tek iza 23 sata. "Radi se o vrsti izbora gdje se glasa za listu i za preferenciju. Treba birački odbor prebrojati glasove za listu, prebrojati za pojedinog kandidata, pa onda i manjinske kandidate. Treba sve te zapisnike ispuniti. Ali počet ćemo od 21 sat, kad ćemo imati 15-20 posto rezultata manjih biračkih odbora, a oni neće biti znakoviti, a onda ćemo ažurirati podatke svakih 15 minuta", objasnila je.
'Ne bih komentirala odluku Ustavnog suda'
O odluci Ustavnog suda o glasanju pozitivnih na koronavirus kaže kako je ne bi komentirala.
"Mi smo ju dužni poštivati. Mi smo procijenili da smo napravili ravnotežu između dva ustavna prava. Procijenili smo da je pravo na zdravlje jače ustavno pravo od biračkog prava. Ustavni sud je u jednom dijelu potvrdio naše mišljenje kad je odlučio da covid pozitivni ne mogu dolaziti na biračko mjesto. I dao nam je zadatak da iznađemo mogućnost kako će to biti", kazala je Lovrin.
Bude li se pojavio red pred biračkim mjestom u 19 sati kaže kako će član biračkog odbora izaći i stati na kraj reda. "Ovi koji su tu - glasaju. Tko dođe kasnije - ne može glasati", istaknula je.