ZAGREB - Iz HDZ-a i SDP-a suzdržano su reagirali na objavljene uvjete Mosta za suradnju u formiranju nove Vlade. U SDP-u su svi dužnosnici čak dobili naputak predsjednika stranke Zorana Milanovića da se do parlamentarnih izbora i eventualnih postizbornih pregovora s Mostom javno ne izjašnjavaju negativno o takozvanim jamstvima koje je Božo Petrov predstavio u Splitu, piše Novi list.
Ali, sasvim je jasno da Narodna koalicija, a gotovo sigurno ni HDZ, neće pristati na model prema kojem bi Most s partnerima koje odabere prvo konstituirao Sabor, zatim u roku 30 dana izglasao niz zakona koje Petrov smatra nužnim za Hrvatsku, a tek potom formirao novu Vladu.
– Svatko tko bi prihvatio te Mostove uvjete sudjelovao bi u pretvaranju parlamentarne demokracije u karikaturu. Stvari jednostavno ne mogu tako funkcionirati. U idealnim uvjetima, ako se nitko niti na jednom biračkom mjestu ne bude žalio na rezultate, Ustavni sud će ih 25. ili 26. rujna proglasiti valjanima. Slijedi zakonski rok od 20 dana za konstituiranje Sabora i, ajde, neka to Most uspije s partnerima koje izabere. Ali, onda se postavlja ključno pitanje, tko će napraviti najvažniji dokument za 2017. godinu, prijedlog državnog proračuna. Sve ostalo u usporedbi s tim je skoro pa nebitno. Hoće li, dok bi u Saboru trajalo izglasavanje zakona na kojima Most inzistira, opozvana Vlada Tihomira Oreškovića raditi na prijedlogu državnog proračuna? Hoće li ministri Zlatko Hasanbegović, Dario Nakić ili Predrag Šustar, kojima je u Saboru izglasano nepovjerenje, predlagati proračune svojih resora? Bilo bi to apsurdno – naglašava izvor iz SDP-a.
Niti kad se uđe u srž Mostovih 'jamstava', tvrdi on, stvari ne stoje puno bolje. Dapače.
– Kao prvo, tko bi pisao te zakone? To što je neke od njih Most predložio u raspuštenom sazivu Sabora ne znači ništa. Postupak mora krenuti ispočetka. Dakle, te prijedloge može u saborsku proceduru uputiti Oreškovićeva vlada ili zastupnički klubovi. Međutim, ako se i odabere ova druga opcija, tehnička Vlada mora dati mišljenje o tim predloženim zakonima. Pokušajte sad zamisliti ovakvu hipotetsku situaciju, Narodna koalicija i Most su ipak nekako dogovorili da će konstituirati Sabor i potom izraditi i izglasati zakone koje traži Petrov. To bi značilo da bi se, primjerice, o izmjenama Zakona o HRT-u morao očitovati ministar Zlatko Hasanbegović, u čiji to resor spada. Pa kako bismo mi iz SDP-a mogli pristati na ovakav politički scenarij – pita se SDP-ov visoki dužnosnik.
No, praktično je nemoguće da se zakoni koje je Most apostrofirao kao uvjet za potencijalne partnere u budućoj vlasti uopće izglasaju u Saboru u roku 30 dana.
– Što je, recimo, s konzultacijom sa zainteresiranom javnošću? Most je nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora predlagao, a koalicija Hrvatska raste se s tim složila, da sva javna savjetovanja traju najmanje 30 dana. Nadalje, zar će se sve te zakone usvajati po hitnom postupku, bez drugog čitanja? Ili, kako bi se u samo mjesec dana s Italijom, Slovenijom i Europskom komisijom dogovorilo proglašenje gospodarskog pojasa? Hrvatska se mora ponašati u skladu sa zajedničkom ribarskom politikom EU-a. A kako Most zamišlja ovako ekspresnu promjenu Zakona o HNB-u? Za takvo što mora se dobiti odobrenje Europske središnje banke, kako će ih Most natjerati da ga daju u tako kratkom vremenu? Što, pak, reći o prijedlogu Mosta da se ukine porez na mala i srednja poduzeća, što je prihod lokalne samouprave? Tu je nužno savjetovanje s čelnicima lokalne samouprave, jer bi Ustavni sud u suprotnom sigurno srušio taj zakon. Uglavnom, sve je to vrlo, vrlo neozbiljno – smatra član Predsjedništva SDP-a koji je uvjeren da i u Mostu itekako znaju da su 'jamstva' zapravo neprovodiva i da stoga ona imaju sasvim drugu svrhu.
– Nemoguće je da u Mostu nisu svjesni da to ne može tako ići. Jedino je onda logično pretpostaviti da je Petrov izašao s tim kako bi HDZ i SDP to odbili, nakon čega bi bi Most rekao da nitko osim njih nije za promjene u Hrvatskoj. Jednostavno nema drugog racionalnog objašnjenja – zaključuje izvor za Novi list.