Rezultati velikog predizbornog istraživanja, koje je u deset izbornih jedinica za Jutarnji list i RTL provela agencija Promocija plus, pokazuju da će se nova vlada teško sastaviti bez spremnosti velikih stranaka na kompromise.
Nijedna od dvije velike opcije očito neće imati dovoljno ruku za većinu, a ključ Banskih dvora opet će držati Most te manje stranke i manjinski zastupnici.
Postoji nekoliko scenarija koji bi se mogli razviti nakon izborne noći 11. rujna, a Jutarnji je razradio takvih sedam scenarija.
1. Narodna koalicija - Most
Prema našem istraživanju, Narodna koalicija osvaja 62 mandata u Saboru, a Most 12. Najjednostavnije i najbrže rješenje nakon izbora bilo bi da Most pristane na suradnju ili koaliciju sa SDP-om i njihovim partnerima jer bi na taj način imali 74 zastupnika. Lijevo-liberalno-narodnjačkoj koaliciji pridružio bi se i IDS sa svoja tri zastupnika pa bi tada imali dovoljno ruku za novu vladu - 77, jedan više od potrebnih 76. Ovaj scenarij, iako na prvu izgleda poprilično realan, jer će SDP po svemu sudeći biti najjača opcija i relativni pobjednik izbora, ipak ima neke ozbiljne minuse. Kao prvo, Most se profilirao kao konzervativna opcija pa iako stalno govore da im ni jedni ni drugi nisu prihvatljivi, jasno je da im je HDZ ipak bliži, posebice sada kada na čelu stranke više nije Tomislav Karamarko. U kampanji se dalo primijetiti kako više ratuju sa SDP-om nego HDZ-om, a najveća prepreka suradnji s Narodnom koalicijom je sam čelnik Zoran Milanović, ali i Krešo Beljak, predsjednik HSS-a, te Ivan Vrdoljak, šef HNS-a.
2. HDZ - Most
HDZ prema našem istraživanju u deset izbornih jedinica osvaja 55 mandata, a ako tim rezultatima pribrojimo tri zastupnika dijaspore koje redovito dobivaju, onda je desna opcija na 58 mandata, samo jednom manje nego što su osvojili na prošlim izborima. S Mostovih 12, u Saboru bi imali 70 ruku, što znači da im do većine treba još šest zastupnika. Te bi zastupnike mogli naći među predstavnicima nacionalnih manjina (osam zastupnika), što bi im bilo dovoljno za većinu, no ne i stabilnu, jer bi onda morali tražiti i podršku Milana Bandića. Ovaj scenarij zapravo je najrealniji. HDZ i Most već su bili zajednički na vlasti i poznaju jedni druge. Iako je ta vlada bila najgora u povijesti i srušena je u Saboru, ideološki se ove dvije opcije dobro slažu, a HDZ je uspio i riješiti najveći problem u svojim redovima, a to je Tomislav Karamarko zbog kojeg je i srušena Vlada. Iako Most stalno govori o tome da im Andrej Plenković nije prihvatljiv kao premijer, HDZ ovaj put neće pristati na to da Vladu vodi neki nestranački kandidat, a nije ni zanemarivo da 20-ak posto birača Mosta prihvaća Plenkovića kao premijera.
3. Velika koalicija SDP-a i HDZ-a
Ukupno bi SDP i HDZ, prema našem istraživanju, imali 99 zastupnika u Saboru, bez partnerskih stranaka, čime bi mogli okupiti najstabilniju većinu u povijesti Hrvatske. Prednosti takve koalicije bile bi da imamo stabilnu Vladu koja bi u jednom periodu mogla provesti reforme, za što se zalažu i poduzetnici, a navodno i prijateljske zapadne zemlje. Time bi velike stranke izbjegle i Most, koji je, prema njima, nestabilan remetilački faktor za kojega nikada ne znaju kako će reagirati. HDZ i SDP bi se mogli dogovoriti da prve dvije godine na čelu Vlade bude jedan predsjednik stranke, a druge dvije drugi. No, čini se da takav scenarij, barem zasad, još nije realan iako ga nitko uvjerljivo ne odbacuje. Velika koalicija značila bi dokidanje oporbe i vlast koju nema tko kritizirati. Birači SDP-a i HDZ-a sigurno ne bi to honorirali, jer čemu onda izbori. Ovaj scenarij realniji je ako se ovaj put ne sastavi Vlada i budemo morali ići ponovno na izbore. Ako i na tim, ponovljenim izborima rezultat opet bude sličan, onda je velika koalicija doista realnost.
4. Narodna koalicija bez Mosta koalira s drugim manjim strankama
SDP će pod svaku cijenu pokušati izbjeći Most jer znaju da bi s njima u Vladi imali nepredvidljivog partnera koji se baš ne može tek tako ušutkati. Most se i u Vladi s HDZ-om pokazao kao nelojalan partner, rušili su Tomislava Karamarka i stalno se svađali s HDZ-om. To bi isto moglo čekati i SDP budu li s njima koalirali nakon izbora, a pretpostavlja se da bi im ovaj put Milanović mogao biti novi Karamarko kojeg žele srušiti. Zato bi SDP za izbjegavanje takvog scenarija trebao koalirati sa svim drugim manjim strankama. Ako osvoje svoja 62 mandata, dobiju IDS-ova tri, nedostaje im 11 ruku. Uz osam manjinskih zastupnika, na svoju bi stranu morali pridobiti Živi zid da bi mogli imati minimalnu većinu, a za nešto komotniju, trebala bi im i tri Bandićeva zastupnika (ili barem dvojica: Radimir Čačić i Ljubo Jurčić).
5. HDZ bez Mosta koalira s drugim strankama
Ako se HDZ upusti u avanturu slaganja većine bez Mosta, neće im biti lako, no mogli bi se odlučiti na takav scenarij s obzirom na dosadašnja iskustva u zajedničkoj vladi koja je srušena u Saboru. Često se iz njihovih redova mogu čuti pomirljivi tonovi prema stranci Bože Petrova, no postoje i oni koji smatraju da je upravo zbog Mosta pala Vlada jer nisu bili spremni za koaliciju, nisu imali sposobne kadrove za državnu službu, a često su, smatraju ti članovi stranke, ucjenjivali iako su manji partner. Kako bi izgledala ta računica bez Mosta? HDZ bi, dakle, prema našoj anketi imao 58 zastupnika s dijasporom. Za većinu im treba još čak 18 ruku u Saboru. Ako uspiju pridobiti sve manjinske zastupnike, njih osam, fali im još 10 ruku, a za to im trebaju i sve druge stranke (Živi zid, Milan Bandić, HDSSB, pa čak i IDS). Ovaj scenarij na kraju se čini najneizgledniji, gotovo nemoguć, jer IDS će teško s desnicom na vlast, iako bi ih mogli prešutno podržavati u Saboru a da zauzvrat dobiju projekte za Istru.
6. SDP s Mostom, a ostali iz Narodne koalicije?
Ako SDP na kraju doista bude morao nakon izbora koalirati s Mostom, na tom mu putu stoji nekoliko prepreka. Kao prvo, Most ne bi s njima, ali ako se ipak odluče na takvo što, tražit će i neke ustupke. U tom slučaju postoji velika vjerojatnost da će zahtijevati da Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, i Krešo Beljak, predsjednik HSS-a, ne sudjeluju u izvršnoj vlasti. Stav je Narodne koalicije da čelnici stranaka jednostavno moraju sudjelovati u radu Vlade, a ovaj dvojac bit će i na potpredsjedničkim mjestima, što Petrov sigurno neće prihvatiti. Poznato je i da su najveći kritičari Mosta upravo Beljak i Vrdoljak i stalno s njima ulaze u sukobe. Tako da bi se lako moglo dogoditi da HSS i HNS napuste Narodnu koaliciju dođe li do takvih pokušaja da se njihovi predsjednici izbace iz Vlade. To automatski znači da onda SDP ostaje bez Narodne koalicije i 14 zastupnika koje bi dobile ove dvije stranke. A onda bi se moglo dogoditi i to da tih 14 zastupnika ode u naručje “reformiranom” HDZ-u i uglađenom Andreju Plenkoviću.
7. Narodna koalicija sa Živim zidom i manjincima
Kao izgledni relativni pobjednik izbora Narodna koalicija će biti u prednosti pred HDZ-om jer svi vole pobjednike, no pitanje je hoće li broj osvojenih mandata biti dovoljan da privuče k sebi poželjne partnera. Ako se rezultati naših anketa pokažu kao dobro mjerilo izbornih rezultata, Narodna bi koalicija bez previše muke mogla sastaviti novu vladu. Uz svoja osvojena 62 mandata te uz IDS-ova tri, lako bi mogli dogovoriti podršku osam zastupnika nacionalnih manjina te tri mandata Živog zida iz kojega se već mogu čuti najave da oni neće biti ti koji će gurati Hrvatsku u nove izbore. S manjinama, IDS-om i Živim zidom SDP-ova koalicija bi imala točno 76 zastupnika potrebnih za većinu. No, ta bi vlada bila poprilično nestabilna, ne samo zbog broja zastupnika koji ih podržavaju, već i zbog nepredvidljivog i antisistemskog Živog zida koji u svom programu ima i više nego dvojbena rješenja.