Kada je preuzeo sadašnju dužnost, kao svoj prioritet ministar financija Zdravko Marić izdvojio je dva cilja: izradu proračuna koji će biti dobra podloga za fiskalno vrlo izazovnu 2017. godinu i poboljšanje kreditnog rejtinga ili barem stabiliziranje njegovih izgleda. Pad Vlade mnogo je toga zakomplicirao, ali sve upućuje na to da će planirani ciljevi proračunskog deficita i javnog duga biti ostvareni.
- Deficit je planiran u iznosu od 2,6 posto BDP-a i uvjeren sam da će biti ostvaren. Sadašnji podaci upućuju na to da će možda biti i niži, ali ne želim davati obećanja koja možda neće biti ispunjena - kaže Marić. U prvih šest mjeseci ukupni porezni prihodi porasli su osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu trošarine rastu po stopi od 20 posto, doprinosi oko četiri posto, a rastu i prihodi od poreza na dohodak i dobit. Kada je riječ o trošarinama, treba imati na umu faktor sezonalnosti i ministar procjenjuje da se taj trend vjerojatno neće održati do kraja godine. No, ministar ističe da najviše ohrabruje podatak o rastu prihoda od doprinosa jer oni održavaju rast zaposlenosti. Trend rasta ne prati jedino PDV i u pola godine prihodi od tog poreza povećani su samo jedan posto, što je malo neobično s obzirom na oporavak osobne potrošnje. Razlog tome, čini se, uz postojeće deflatorne trendove, treba tražiti u visokoj prošlogodišnjoj bazi, s obzirom na to da je u 2015. godini bilo više jednokratnih uplata. No, kako je PDV ipak najvažniji izvor prihoda proračuna, naplata će se pokušati poboljšati. Uoči turističke sezone ministar Marić okupio je sve pročelnike Porezne uprave s uputom da svi inspektori moraju biti na terenu, ali ne s namjerom da se kažnjavaju banalni prekršaji, poput neizdavanja računa za kuglu sladoleda, nego da samo na profesionalan način rade svoj posao.
Primjer Slovenije
Kada je riječ o rashodima, ministar naglašava da ostaju na razini plana, unatoč nekim izvanrednim troškovima. Oni se odnose na izdatke za regres u iznosu od 305 milijuna kuna te za izvanredne izbore koji će stajati 120 milijuna kuna. Kada je riječ o isplati regresa, Marić naglašava da je ta obveza dio kolektivnog ugovora, a kako sa sindikatima nije postignut novi sporazum o politici plaća, nije želio riskirati sudske tužbe. Potrebni novac naći će uštedama na drugim stavkama. Za trošak izbora preostalo je još dovoljno novca na stavci proračunske zalihe.
- Ono što je bitno jest činjenica da sav porast prihoda ne ide u povećanje rashoda, nego u smanjenje deficita - objašnjava Marić. On vjeruje da će ova godina biti završena bez rebalansa. Ako se to dogodi, bit će drugi put u novijoj hrvatskoj povijesti (prva je godina bila 2011. kada je ministrica bila Martina Dalić) da će godina proći bez rebalansa.
Može se očekivati da će nova vladajuća postava raditi proračun za 2017. godinu, ali za slučaj da se postizborna situacija zakomplicira, Ministarstvo financija pripremit će prijedlog privremenog financiranja za prvi kvartal iduće godine. No, za ministra Marića, koji uvijek ima u vidu “veliku sliku”, posebno je važno da dobar signal iz 2016. godine preraste u kredibilitet fiskalne politike.
- S planom iz ove godine ne možemo odmah izaći iz procedure prekomjernog deficita, ali ako njegovo izvršenje bude u skladu s planom i ujedno ponudimo kvalitetan plan za 2017., onda je to druga priča - ističe Marić pozivajući se na primjer Slovenije.
Kvalitetan plan za 2017. godinu podrazumijevao bi proračunski deficit od dva posto BDP-a. Ako je suditi prema prognozama HNB-a, od iduće godine može se očekivati i početak smanjivanja javnog duga.
Ono što je važno, kaže guverner Boris Vujčić, jest da proračun ostaje onakav kakav je donesen. Uz sadašnju stopu rasta on omogućava da deficit proračuna padne ispod tri posto BDP-a. Uz to, od iduće godine HNB procjenjuje da će početi padati i udio javnog duga u BDP-u. Ako se taj trend nastavi u 2018. i 2019. godini, to otvara mogućnost početka razgovora o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. Za to postoje dva uvjeta: proračunski deficit manji od tri posto BDP-a te da zemlja svake godine smanjuje udjel javnog duga u BDP-u za 1,3 do 1,4 posto, koliko iznosi propisani iznos za Hrvatsku, kao dvadesetina razlike između njezina javnog duga i maastrichtskog kriterija od 60 posto.
No, ključni rizik ostaje visoka razina ukupne zaduženosti (javni dug 85 posto BDP-a, a vanjski dug oko 97 posto BDP-a) koja nameće veliku potrebu refinanciranja, a to znači i veliku osjetljivost na promjenu uvjeta financiranja. Rast kamatnih stopa može značajno povećati ionako velika izdvajanja proračuna za kamate, a u šok-scenariju, naravno, upitna je sama dostupnost novca. Problem je utoliko veći što je 2017. zapravo godina rekordnih otplata.
U odnosu na ovu godinu kada je financiranje dugoročnih obveza proračuna iznosilo oko 16 milijardi kuna, u idućoj godini one dosežu oko 27 milijardi kuna. To uključuje oko devet milijardi kuna domaćih obveznica, ali za razliku od ove godine, na naplatu dolaze i strane obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara. Tome treba dodati i obveze Hrvatskih autocesta, koje u idućoj godini iznose oko milijardu eura. A kako to izgleda kada tržišta postanu hirovita, postalo je jasno nedavno kada su ulagači u Londonu zatražili kamatu znatno veću od očekivane. Ostaje vidjeti što Hrvatsku čeka kada se vrati stranim investitorima, hoće li oni biti voljni i pod kojim uvjetima Hrvatskoj odobriti novac.
Bez obzira na propuštenu priliku da se ova godina bolje iskoristi, da se provedu neke reforme, kao i na nedavno loše iskustvo s pokušajem zaduživanja u Londonu, postoje dobre šanse da iduća godina ipak ne bude tako teška kao što se mislilo. Štoviše, analitičar Addiko banke Hrvoje Stojić optimističan je u pogledu uvjeta zaduživanja na međunarodnom tržištu. Ne isključuje ni mogućnost da oni budu i povoljniji nego dosad. Uz ostalo, razlozi su očekivani nastavak relaksacije monetarne politike ECB-a koja će dodatno spustiti referentne kamatne stope te smirivanje financijskih tržišta nakon Brexita.
Što smo mi za Brexit
- Brexit je na neki način kratkoročno relativizirao naš politički rizik. Što smo mi za financijska tržišta u odnosu na Brexit - zapitao je. Povoljnim međunarodnim okolnostima dodaje i pozitivne trendove kod kuće, kao što su rast BDP-a veći od očekivanja i manji od očekivanog proračunskog manjka. Prema Stojićevu mišljenju, vjerojatno je da će se politički rizik smanjiti nakon izbora, a vrlo je izgledan i nastavak fiskalne konsolidacije. Ako su i najoprezniji analitičari skloni vidjeti svjetliji horizont, što očekivati od državnih dužnosnika? Ministra financija posebno ohrabruje nedavno vrlo uspješno izdanje domaćih obveznica, uz prinos od 2,85 posto, “jer je time postavljen određeni ‘benchmark’ i otvoren prostor za povoljnije zaduživanje u nadolazećem razdoblju”. Ipak, ne zaboravlja spomenuti suštinu priče - Hrvatska plaća svoju premiju rizika te se, unatoč povoljnim kamatnim stopama, i dalje zadužuje skuplje od susjednih zemalja. Od Mađarske i Rumunjske, primjerice, zadužuje se skuplje za oko 1,5 postotni poen i zato, ističe Marić, “naglasak se mora staviti na smanjenje premije rizika”. Znakovito je njegovo inzistiranje na činjenici da je pokušaj zaduživanja u Londonu samo odgođen. Znači li to da će, bez obzira na pad Vlade, uskoro opet pokušati izdati strane obveznice?
- Ako okolnosti na tržištu budu povoljne, ne isključujemo tu mogućnost. Zbog izbora je sve otežano, ali tehnička Vlada za to ima legitimitet, a zaduživanje od milijardu eura u ovoj godini na međunarodnom tržištu predviđeno je i Zakonom o proračunu - objašnjava Marić.
Guverner Vujčić također je rekao da je dobra odluka čekati povoljan trenutak za izlazak na međunarodno tržište te da se on može otvoriti “i prije izbora u rujnu”. Upućuje li to na skoro testiranje raspoloženja stranih ulagača? Kako se neslužbeno može čuti, ako ocjena rejtinga agencija, koja se očekuje u petak (nije poznata u trenutku pisanja ovoga teksta), ne bude takva da pogorša sliku kreditne sposobnosti zemlje, procjenjuje se da bi vlasti već idućih tjedana mogle ponovno pokušati prodati inozemne obveznice.
Kredit Svjetske banke
Budući da je država ove godine izdala domaće obveznice u većem iznosu od planiranog, inozemno zaduženje ipak bi moglo biti manje od najavljenih milijardu eura. Ako se to ipak ne dogodi, državi ostaju alternativna rješenja: izdanje obveznica kod kuće, ali i neka druga opcija na vanjskom tržištu, poput sindiciranog ili bilateralnog kredita. Za ovogodišnji proračun ostaje još jedan veliki zadatak, a to je isplata kratkoročnog duga putem trezorskih zapisa od 18 mjeseci u iznosu od najavljenih 1,2 milijarde eura. Vrlo je vjerojatno da će se on obnoviti, moguće u nešto manjem iznosu, što znači da bi se dio duga vratio. U preostalom dijelu godine država više nema većih plaćanja.
U 2017. godini, pak, najveći test bit će financiranje inozemnih obveznica koje dospijevaju u travnju te obveza HAC-a u iznosu od oko milijardu eura.
Razgovori sa Svjetskom bankom o povoljnom refinanciranju kredita za autoceste bili su dosta odmakli, ali nakon pada Vlade postala je upitna i pravodobna realizacija tog aranžmana koji uključuje kredit i garanciju. Ministar Marić smatra da, unatoč tehničkoj Vladi, projekt refinanciranja autocesta sa Svjetskom bankom mora ići planiranom dinamikom. U Svjetskoj banci kažu kako su razgovori s tehničkom Vladom nastavljeni, a ako sve bude teklo prema planu, vjeruju da je moguće zaključivanje ugovora s novom Vladom već do kraja godine. Kada sada stvari stoje, čini se da novu vladajuću ekipu čekaju dosta dobar teren i “vremenski uvjeti”. Na njoj je samo da na teren istrči spremna i igra predano od prve minute.