Novo provedena studija navodi kako naši geni sliče genima osoba koje smatramo prijateljima. Koautor studije James Fowler navodi kako imamo više DNA sličnosti s osobama koje biramo za prijatelje nego s ostalim osobama.
Tijekom prošlog desetljeća Fowler i sociolog Nicholas Christakis proučavali su znanost iza društvenih mreža. Tražili su biološko značenje za neke odnose među ljudima. Koristeći podatke sa Gramingham centar za istraživanje srca, istraživači su mogli analizirati gene osoba koji se smatraju prijateljima.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
U studiji je korišteno 1932 subjekata. Prva grupa sastojala se od parova koji su prijatelji, ali nemaju rodbinskih veza, a duga grupa od potpunih stranca. Znanstvenici su ispitali 1,5 milijuna genskih varijacija. Utvrđeno je kako 1% naših gena dijelimo s našim prijateljima.
U prosjeku geni s našim prijateljima slični s onoliko koliko i s osobama koje su nam rođaci u četvrtom koljenu. Prijatelji imaju tendenciju da mirišu jednake stvari na jednak način. Na primjer osobe koje su voljele miris krvi, u prošlosti su išle zajedno u lov, osobe koje vole miris poljskog cvijeća bili su sakupljači, dok danas recimo osobe koje vole miris kave odlaze zajedno u kafić.
Istraživali navode kako naš DNA može biti pokretačka sila za neke aktivnosti kojima ćemo biti privučeni.
Znanstvenici su analizirajući gene otkrili kako osobe koje biramo za prijatelje imaju drugačiji imunološki sustav te nam se time ponuđuje drugačija imunološka zaštita. Ne želimo biti bolesni u periodu kada je naš prijatelj bolestan. Ova studija te će u potpunosti promijeniti pogled na genetiku, naime čovjek nije samo kombinacija svojih gena, već i gena osoba s kojima se družimo.