ZAGREB - Ured pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić lani je postupao u 2259 novih predmeta, dovršavao je 864 predmeta iz proteklih godina, pokrenuo je 1205 općih inicijativa, obavio je 1963 telefonska savjetovanja i odgovorio na nekoliko puta veći broj upita. O svemu tome detaljno je izvijestio Sabor u svojem godišnjem izvješću, koje je predano ovih dana.
Dosadašnja izvješća pravobraniteljice bila su jednoglasno prihvaćena, a struka ih je ocijenila kao najslikovitiji i najdetaljniji pregled života djece u Hrvatskoj. Međutim, ovo bi izvješće Uredu moglo biti i posljednje, jer se sve glasnije ponovno priča o njihovu ukidanju. Naime, prošla je Vlada odlučila pravobraniteljstvo za djecu, kao i ono za ravnopravnost spolova i invalide, pridružiti Uredu pučkog pravobranitelja.
Mijenja se sustav?
Tome su se oštro usprotivili stručnjaci, akademska zajednica, civilni sektor, svi pravobranitelji, pa čak i Vladino Vijeće za djecu, ali novi je Zakon o pučkom pravobranitelju ipak izglasan, na jednoj od posljednjih sjednica Sabora, kad je tadašnja oporba već napustila sabornicu. Trebao je stupiti na snagu 1. srpnja ove godine. No, budući da Zakon nije izglasan natpolovičnom, već običnom većinom - a Ustav traži da se zakoni koji se tiču ljudskih prava izglasaju natpolovičnom većinom svih zastupnika - Ustavni ga je sud prije mjesec i pol ukinuo. Aktualna politika pak nikako da se izjasni koja će biti sudbina “malih” pravobraniteljstava, čiji su rezultati neupitni.
- Ne želimo u tišini gledati kako se uređeni sustav zaštite dječjih prava pokušava urušiti. Spajanjem s pučkim pravobraniteljem njegov kapacitet neće ojačati, samo će zaštita prava djece biti smještena u glomazni sustav, koji istodobno ima zadaću štititi odrasle osobe, od kojih neke ugrožavaju djecu.
Kritika države
Dječja će prava izblijedjeti u uvećanom i nužno birokratiziranom sustavu bez specijalizacije usmjerene isključivo djeci - kaže pravobraniteljica u svojem izvješću, u kojem je i ove godine kritizirala brojne državne sustave.
Posebno je upozorila na veliku ekonomsku neizvjesnost roditelja koja se lani prelomila na djeci, visoku stopu nasilja u obitelji i školama...
Tata morao dokazati da sin ne radi
Policija je dječaku, zbog prometnog prekršaja “koji je napravio vozeći bicikl”, na licu mjestaa izrekla - novčanu kaznu, i to obveznim prekršajnim nalogom “iako je bilo evidentno da je riječ o djetetu osnovnoškolske dobi koje nema prihoda”!
Otac, kojem je dijete donijelo kaznu, ostao je zaprepašten činjenicom da policajcu nije palo na pamet da dijete od desetak godina nema svojih prihoda te je nazvao nadležne i pitao kako i od čega da dijete plati tu kaznu te kakva je svrha izrečene kazne?
Dobio je informaciju da mora uložiti prigovor te da nakon toga na prekršajnom sudu mora dokazati da dijete nema svojih prihoda pa da mu nije primjereno izricati novčanu kaznu! Podsjetimo, djeci je u Hrvatskoj do 15. godine .
(...)