Hrvati nisu poznati po društvenom aktivizmu. Dapače, može nam se raditi sve i svašta, ali najčešće u nama ipak prevladaju servilnost i pasivnost. Političari nas mogu desetljećima lagati i krasti, ali nećemo se pobuniti. Mogu nam oduzimati radnička ili ugrožavati ljudska prava i bit ćemo mirni k’o bubice. U Hrvatskoj dominira malograđanska kombinacija “ne želim se nikome zamjeriti” i “ne bih se štel mešat” mentaliteta. Upravo se zbog takvog učmalog mentaliteta ljudi ne žele upletati kada vide da je neko dijete zlostavljano pa onda imamo ovakve tragične slučajeve kao nedavno u Puli. Zatvorimo se u svoje male stanove i još manje umove i glumimo da smo ljudi. Strah nas je djelovati, izložiti se, boriti se za nešto. Radije ćemo biti pasivni u svojim sićušnim životima nego se boriti za nešto veliko.
I zato je bilo važno u četvrtak izaći na prosvjed. Da pokažemo da nam je stalo do obrazovanja i budućnosti naše djece. Jer ako ste pratili uvodnu presicu veličanstvene trojke koja trenutačno vodi naše obrazovanje, kao i sve njihove kasnije izjave, kristalno je jasno da ne idemo u dobrom smjeru. Pogotovo ako nam je cilj pomoći djeci da nauče koristiti svoju glavu. Dakle, imamo ministra za kojeg je nekoliko institucija dokazalo da je plagirao, ali eto, neki su ljudi, bez ikakvih argumenata, izjavili da prema njima to nije plagijat pa je to kao u redu.
Povjerenstvo koje je odabralo voditelje obrazovne reforme nije se ni udostojilo na vrijeme dostaviti podatke o svim kandidatima. Gospođa koja vodi to povjerenstvo izgleda i zvuči kao da je stalno ljuta na pola svijeta, a ponosi se kritikom stare kurikularne reforme, iako je izjavila da je nije ni pročitala. Mora joj se čestitati na dosljednosti jer se ponosi i glasom za novu voditeljicu Ekspertne skupine, iako nije ni bila na sastanku. A imamo i novu voditeljicu koja na uvodnoj presici nije pokazala nikakav akcijski plan. Doduše, ovih je dana objavljena nekakva radna skica za koju je sama rekla da to baš i ne treba shvatiti ozbiljno, a izgleda da su neki dijelovi prepisani. Možemo samo pretpostaviti koliko se ministar Barišić ponosno ozario kad je čuo da su neke rečenice potpuno prepisane.
Dakle, logično je zaključiti da nas smatraju budalama jer nam se s ovakvim postupcima smiju u lice! Nedavno smo se čudili što su maturanti u centru Zagreba radosno uzvikivali “Za dom spremni”. Ali to nas ne treba čuditi jer je u novi tim koji će voditi obrazovnu reformu izabrana osoba koja relativizira gnjusnost tog pozdrava. I to s onim objašnjenjem koje vrijeđa našu inteligenciju, tvrdeći da je to stari hrvatski pozdrav. Jer to svi imaju na umu kada ga koriste. Baš misle kako su to lijepo uzvikivali Hrvati početkom 18. stoljeća. No znate, kao što kažu u onim napornim televizijskim reklamama - ni to nije sve. Osim što će nas voditi ljudi koji nemaju pojma gdje će nas voditi i osim što su ih odabrali ljudi koji nemaju nikakav kredibilitet, imamo i nekoliko najvažnijih suradnika čija ideološka uvjerenja ponižavaju sve što nas znanost uči o svijetu. I zato se postavlja pitanje - žele li oni znanstvenu, kurikularnu reformu ili zapravo žele klerikalnu reformu?
Naravno, pitanje je retoričko, a vi objasnite djeci što znači retoričko pitanje jer takve stvari vjerojatno neće biti u programu. Ali ne smije se sve svesti na jedan dan prosvjeda. Moramo se stalno truditi da djeca budu ispred politike. Znanost mora biti ispred pećinske ideologije. Kritičko promišljanje stvarnosti mora biti ispred pokušaja glupizacije djece. Moramo ih naučiti učiti. Ne trebamo ih pumpati nepotrebnim informacijama jer su one danas dostupne na dlanu. Doslovno! Trebamo ih naučiti kako da pronalaze i obrađuju brojne informacije, a ne da ih pamte. Ne trebaju učiti napamet, nego trebaju naučiti koristiti pamet! Trebamo im dati alate da razvijaju svoj intelekt, da nauče prihvaćati druge i drugačije, da se nauče boriti za sebe, da razvijaju svoje posebne talente.
Zapravo, trebamo im omogućiti usavršenu verziju prethodne reforme obrazovanja.
Sada se sve svodi na jednostavno pitanje - želimo li inteligentnu reformu obrazovanja ili obrazovanje koje će promovirati teoriju inteligentnog dizajna?