WASHINGTON MAIL

Na iznenađenje Moskve, Trump jača NATO

Francois Lenoir / REUTERS

James Mattis

Tijekom izborne kampanje kandidat Donald Trump bio je na udaru jer je sugerirao da je NATO suvišan i implicirao da bi SAD mogao povući svoje snage iz Europe. U velikom obratu predsjednik Trump već je poduzeo mjere kako bi ojačao NATO i signifikantno povećao sigurnost Zapada. Trumpove izjave o NATO-u činile su se kontradiktorne i mogle su zavesti i Europljane i Ruse da pomisle kako bi Bijela kuća mogla razbucati Savez i prekinuti opredijeljenost SAD-a za obranu Europe. Kad se pogleda unatrag, postaje jasno da je Trumpova oštra kritika NATO-a bila usmjerena prema refokusiranju pozornosti na misije i kapacitete Saveza.

Dva ključna čimbenika mogu pomoći Trumpu da obnovi Savez: njegova upozorenja o budućnosti NATO-a i njegov odabir snažnoga sigurnosnog tima. Trumpovo nezadovoljstvo bilo je usmjereno prema europskim vladama koje nikako nisu uspijevale alocirati dva posto BDP-a za svoju nacionalnu obranu, unatoč javnim zahtjevima NATO-a. Trump je zaprijetio da će uskratiti američku podršku ako se taj cilj ne ostvari, tvrdeći da američki porezni obveznici ne bi trebali biti primarno odgovorni za obranu bogate Europe. Iako je nekoliko bivših američkih lidera izrazilo svoju frustraciju neadekvatnom potrošnjom Europe za obranu, čini se da su prijetnje učinkovitije od molbi. Trumpove riječi već imaju učinak na nekoliko glavnih gradova koji obećavaju da će povećati svoju potrošnju sljedećih godina i poboljšati svoje borbene sposobnosti. Trumpova opredijeljenost za jačanje NATO-a još je vidljivija u izboru njegova sigurnosnog tima.

Ministar obrane James Mattis nepokolebljiv je zagovornik Saveza koji smatra nužnim za obranu američkih nacionalnih interesa. On je na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu nedvosmisleno potvrdio da je veza između SAD-a i NATO-a kritična sastavnica regionalne i globalne sigurnosti. Njegov posjet Bruxellesu tijekom sastanka ministara obrane NATO-a u veljači bio je važna prigoda da učvrsti opredijeljenost SAD-a, ali i potakne unutarnju reformu NATO-a kako bi se mogao nositi sa suvremenim prijetnjama. Mattis i Pentagon shvaćaju da ruska prijetnja Europi raste i da NATO također treba biti učinkovitiji u borbi protiv terorističkih skupina na Srednjem istoku i drugdje.

Potpredsjednik Mike Pence dodatno je ojačao Mattisovu pronatovsku poziciju tijekom nedavnog posjeta Europi. Štoviše, zamjena proruskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna generalom H. R. McMasterom demonstrira da bi tradicionalniji atlanticizam mogao prevladati u Washingtonu. McMaster, kao i Mattis, nema iluzija kad je riječ o Rusiji i suprotstavit će se ciljevima Kremlja za rastakanje NATO-a i smanjenje američkog utjecaja u Europi. Tijekom administracije Georgea W. Busha saveznici u NATO-u bili su usredotočeni na ekspedicijske ratove u Afganistanu i Iraku. U vrijeme Baracka Obame NATO je bio zanemaren i europska je obrana umanjivana sve do ruskog napada na Ukrajinu početkom 2014. godine te rastućeg straha među zemljama na prvoj liniji bojišnice NATO-a zbog moskovskih revizionističkih ambicija. Tijekom Trumpove administracije postoji mogućnost da se NATO modernizira i ojača predanošću za povećanje broja saveznika. Trumpova sigurnosna politika bit će u velikoj mjeri definirana njegovim odnosom prema IS-u, Bliskom istoku i ruskoj drskosti.

U svakoj od tih arena NATO ima ulogu i prije nego što počne bilo kakva rasprava ili se sklope ugovori s Moskvom. Štoviše, Trump bi trebao izvući zaključke iz Obaminih naivnih očekivanja o "resetiranju" s Kremljem. Kao što je Mattis izjavio na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, SAD i NATO moraju pregovarati s Rusijom s pozicije moći. Trump bi trebao učiti iz Obaminih pogrešaka i prigrliti američku vodeću ulogu u Europi što ranije u svom mandatu. To bi trebalo uključiti i prerazmještaj američkih snaga. Od kraja Drugoga svjetskog rata njemačka je vlada prihvaćala američku obranu zemlje zdravo za gotovo. Ubrzano se približava vrijeme da se neke od većih NATO-ovih instalacija prebace iz Njemačke u nove članice kako bi se učinkovitije štitio istočni bok Saveza i odvraćala agresija Kremlja. To bi također uključivalo repozicioniranje većega dijela od 60.000 američkih vojnika, trenutačno smještenih u Zapadnoj Europi, u Poljsku i baltičke zemlje.

Pogled Moskve na Trumpa skrenuo je od euforije prema strepnji otkako je ušao u Bijelu kuću. Putinovi dužnosnici sve ga češće uspoređuju s predsjednikom Ronaldom Reaganom, tvrdeći da želi superiornost nad Rusijom i podriva moskovske zahtjeve za globalno pozicioniranje. Primjerice, tvrde kako Trumpov stav da američki nuklearni arsenal mora biti "na svjetskom vrhu" predstavlja rizik za pokretanje nove utrke u naoružanju između Washingtona i Moskve. Trump je izjavio da će preokrenuti smanjenje američkoga nuklearnog naoružanja i prekinuti sporazume s Rusijom jer su "loši poslovi" za Washington. Kad je riječ o NATO-u, umjesto rastakanja Saveza, čemu se Moskva nadala, Trump je, čini se, čvrsto odlučio nanovo obnoviti i modernizirati NATO, značajno povećati američku potrošnju za obranu i još tješnje surađivati s europskim saveznicima koji su predani američkim ciljevima. Dok je Reaganova vojna politika pridonijela raspadu Sovjetskog Saveza, ultimativni je strah Moskve da bi Trumpovo planirano vojno jačanje moglo pridonijeti rastakanju Ruske Federacije.

ELIPSO

Najnovije