Sastanak na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast održava se sutra u Göteborgu u Švedskoj. Kao domaćini odavno naglašavamo da bi Europska unija trebala snažnije promicati bolje životne i radne uvjete naših građana. Ovaj socijalni sastanak na vrhu prvi je nakon 20 godina, a jedinstven je po tome što okuplja šefove država i vlada država članica EU, čelnike institucija EU te socijalne partnere i predstavnike civilnog društva.
Europa se tijekom prošlog desetljeća suočila s mnogim izazovima. Financijska kriza snažno je pogodila naša gospodarstva i društvenu strukturu. Nezaposlenost, siromaštvo i nejednakost porasli su diljem Europe do neprihvatljive razine, a među ljudima raste zabrinutost i nepovjerenje u politička rješenja, što utire put ksenofobiji i populizmu. Istovremeno, čimbenici kao što su digitalizacija i globalizacija te novi životni stilovi i sve starije stanovništvo mijenjaju iz temelja naš način života i rada.
Ilustrirajmo to sljedećim primjerima. Osobe starije od 65 godina danas su brojnije od djece mlađe od 14 godina, većina djece koja danas kreću u školu vjerojatno će raditi na poslovima koji još ne postoje, a 40% poslodavaca žali se da ne mogu pronaći radnike s potrebnim vještinama. To pokazuje da se nove prilike stvaraju, ali prate ih i novi izazovi.
Zahvaljujući odlučnom djelovanju, Europa polako, ali sigurno okreće novu stranicu: prosječni rast u EU ponovno je veći od 2%, tijekom posljednje tri godine otvoreno je više od 8 milijuna radnih mjesta, nezaposlenost je pala na najnižu razinu u devet godina, a zaposlenost doseže rekordne razine.
Da bi dodatno ojačale povjerenje i nadu u budućnost, države članice i institucije EU trebaju pokazati odlučnost i angažiranost. Trebamo postići konkretne rezultate i poboljšati svakodnevni život ljudi. Započeli smo istinsku raspravu o budućnosti EU, koja je dogovorena na prošlogodišnjem sastanku na vrhu u Bratislavi i oblikovana u Bijeloj knjizi Europske komisije objavljenoj početkom ove godine. Tijekom rasprave nedvosmisleno smo isticali da se u samom srcu naše Unije mora nalaziti pravednija i socijalno angažiranija Europa.
Odgovornost počinje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i mora uključivati socijalne partnere na svim razinama u Europi. EU ima važnu ulogu u podupiranju tih napora, što se vidi iz odlučnosti Europske komisije da socijalne prioritete i socijalnu pravednost učini okosnicom svog cjelokupnog djelovanja.
Uvjeti za to su stvoreni. Veseli nas postizanje prvog dogovora o reviziji Direktive o upućivanju radnika, što je važan korak prema primjeni načela jednake plaće za jednak rad.
Europska komisija, Europski parlament i Vijeće postigli su prije nekoliko tjedana dogovor o europskom stupu socijalnih prava. U stupu se utvrđuje 20 načela za bolje životne i radne uvjete europskih građana. Riječ je o predanosti zajedničkim vrijednostima i pravima do kojih svi držimo, od jednakosti i socijalne zaštite do pravednih radnih uvjeta i cjeloživotnog učenja. Proglašavanje europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu u Göteborgu važan je korak prema socijalno angažiranijoj Europi.
Sastanak na vrhu bit će ključni trenutak rasprave o budućnosti Europe. Usredotočit ćemo se na poboljšanje pristupa tržištu rada, osobito za žene, gdje je napredak prespor. Raspravljat ćemo kako osigurati pravedno zapošljavanje i dostojne radne uvjete, među ostalim i za nove oblike rada, u cijeloj Europi.
Razmotrit ćemo kako osigurati bolje upravljanje tranzicijom i mobilnošću u našoj Uniji, među ostalim kako da građanima omogućimo stjecanje odgovarajućih vještina kako bi tijekom karijere uspješno obavljali poslove na više radnih mjesta. Na kraju sastanka na vrhu čelnici EU raspravljat će i o budućnosti obrazovanja i kulture u EU.
Europa za koju se zalažemo na prvo mjesto stavlja interese i zabrinutosti svojih građana. Cilj sastanka u Göteborgu jest ugraditi temeljne vrijednosti i prioritete, među ostalim uključivi rast, pravedne radne uvjete i snažan socijalni dijalog, u budućnost naše Europske unije. To građani Europe od nas i očekuju.
*Jean-Claude Juncker je predsjednik Europske komisije, Stefan Löfven je švedski premijer