IZA KULISA

Sreća da Most ne predlaže važne zakone

Zagreb, 191216.
Caffe bar Johann Franck.
Na glavnom zagrebackom trgu odrzan je tradicionalni humanitarni bozicni koncert Zelim zivot, u organizaciji Zaklade Ana Rukavina, za pomoc u lijecenju od leukemije. Zaklada je ovim koncertom obiljezila desetu obljetnicu svog rada.U kavani Johann Franck organiziran je call centar za pomoc u prikupljanju sredstava.
Na fotografiji: Bozo Petrov.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Božo Petrov

Suočena s prosperitetom na svim područjima, od ekonomije do obrazovanja i zdravstva, vladajuća koalicija odlučila se fokusirati na sređivanje arhivske građe otprije 30 godina i još ranije. Ideju je izbacio Božo Petrov, koji je obrazložio da će otvaranje arhivske građe iz razdoblja socijalizma pridonijeti lakšem suočavanju s nekadašnjim političkim sustavom, a na vidjelo izići istina o komunističkoj strahovladi. Uslijedile su brojne reakcije, većinom za, uz poneku protiv, i Petrov je krenuo u akciju. Kako bi doznao na koji način razotkriti komunizam i djelovanje Udbe, službeno je pozvao Romana Leljaka, predstavljenog kao slovenskog eksperta za ovu tematiku. I tako je Leljak stigao u Sabor i razgovarao s Nikolom Grmojom (jer je Petrov službeno u Bosni), a Mostov dužnosnik se pohvalio da u njihovoj stranci misle isto što i slovenski gost. Samo što u Mostu i dalje njeguju amaterski pristup svakoj temi i nisu bili kadri barem na internetu provjeriti koga su pozvali.

U čemu je problem?

Roman Leljak, koji je predstavljen kao ugledni stručnjak za pitanja arhivske građe i Udbu, nekadašnji je obavještajac JNA, a u Sloveniji je zbog financijskih malverzacija odležao skoro četiri godine u zatvoru. U stručnom pogledu, iako je sudjelovao u otkrivanju nekih partizanskih zločina, on nije povjesničar nego apologet krajnje desnice, čiji se stavovi svode na bizarnu tezu da su svuda na vlasti bivši udbaši. A i lijepo je kada bivši KOS-ovi agenti predlažu lustraciju bivših agenata Udbe. Pozvati osobu takvog profila na službeni razgovor, govori o profilu onih koji su uputili poziv.

Je li to jedina greška Petrova i Grmoje?

Nije, ali je najvidljivija. Na ovom mjestu načelno smo podržali otvaranje arhiva, međutim, pokazalo se da predlagači iz Mosta jednostavno ne znaju da je većina arhivskih materijala ionako dostupna. Treba gledati pozitivno i zaključiti kako je sreća da mostovci ne predlažu zakone oko zbilja važnih tema za Hrvatsku.

Iz drugih medija