OŠTRI REZOVI

Zemlja koja ukida filozofiju na fakultetima ne misli na svoju budućnost

Zagreb, 201016.
Prostorije MZOS, Svetice.
Dosadasnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Sustar predao je funkciju novom ministru Pavu Barisicu.
Na fotografiji: Pavo Barisic.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / HANZA MEDIA

Prije tri godine školovali smo 52 tisuće studenata ekonomije.No, svako nabrajanje i uspoređivanje s drugim predmetima nije pošteno jer nije problem koliko imamo ekonomista, ni pravnika, ni učitelja, nego je problem što egzekutiramo studentska mjesta kako bismo se riješili neželjenih profesora

Jučer je ukinuta filozofija na Hrvatskim studijima. Izbrisana kao suvišna, pa time nepotrebna.

- Učenje filozofije jedno je od najmoćnijih alata kojima raspolažemo da ojačamo našu djecu kao slobodne i odgovorne osobe u ovom, sve kompleksnijem, premreženom i nesigurnom svijetu - rekao je predsjednik. Dodao je kako je filozofija put u humanu demokratsku kulturu.

Senat Sveučilišta u Zagrebu nije čuo riječi predsjednika. Jučer su ukinuli filozofiju na Hrvatskim studijima za sljedeću akademsku godinu. Izglasali su upisnu kvotu za 0 (čitaj nula) studenata filozofije. Niti jedan neće upisati filozofiju ove jeseni. U siječnju su upisne kvote za potencijalne studente filozofije na Hrvatskim studijima prepolovljene sa 30 na 15, a Rektorski kolegij u užem sastavu, oni odabrani i važniji, odlučio je u potpunosti ukinuti i tih petnaest mjesta. Tih petnaest upisnih mjesta za neke brucoše filozofije pripalo je studentima iz redova hrvatske dijaspore na Hrvatskim studijima prema rezultatima na prijemnom ispitu. Ne, nisu dijasporaši krivi. Vrag na hrvatskim studijima krije se, vrlo jednostavno, u profesorima koji tamo predaju, četvorici koji su davno prijavili sadašnjeg ministra obrazovanja Pavu Barišića zbog plagiranja Stephena Schelsingera. Riječ je o Tomislavu Bracanoviću, Pavlu Gregoriću, Tomislavu Janoviću i Davoru Pećnjaku.

Ili je prokleta koincidencija, neko šestošezdesetšesto vražje djelo, da baš ti profesori predaju filozofiju koja se ukida. Nestat će potpuno za neke dvije godine, kada studenti koji sada pohađaju filozofiju na Hrvatskim studijima završe faks, a filozofija se ne pojavi na Hrvatskim studijima i sljedeće godine. Nakon što dvije godine ne bude u programu, nestat će, sasvim formalno. I zauvijek. Navedeni profesori nisu, naravno, stvarno krivi. Oni su prijavili čovjeka koji se sada pojavio kao ministar. Bili su, uglavnom, ta manjina koja je isticala da Pavo Barišić ne može zbog plagijata biti ministar. Postoje i drugi razlozi koji ga osporavaju kao ministra, jedan od njih je činjenica da je jednom već bio doministar koji je morao napustiti ministarstvo. No, iz poznatog skandala je ministar preživio i nastavio svoj mandat. A onda se pojavilo pitanje filozofije na Hrvatskim studijima. Filozofija bi trebala ljude učiti misliti, postavljati pitanja i dovoditi u iskušenje stvari koje nam se čine razriješenima. Filozofija bi nas trebala navoditi da slušamo i čujemo druge, da razumijemo drukčija stajališta, da se pripremimo na nova mišljenja, na nešto o čemu nismo razmišljali kao prihvatljivom, na razumijevanje. Filozofija je super. I vrag. Jer filozofija nema kompromisa, kao ni mnoge stvari koje dolaze, ili bi trebale doći sa sveučilišta. Filozofija nauči čovjeka da pobijedi sebe, svoj ego, i da pogleda u ideju. Nauči ga da prihvati ideju, učini ga sposobnim kreirati svoju, filozofija jednostavno nije pogriješila.

Profesor P. kaže da bi filozofi trebali biti ljudi u pozadini, oni koji bruse pojmove, rade na jeziku, logici zaključivanja, teorijskim pojmovima etike.

- Tada bi mogli reći da je čisti idiotizam zvati demografskom obnovom ono što je u stvari populacijska obnova - smatra naš vjerojatno najprofesor filozofije.

Nama filozofija ne treba. Odlučili smo je ukinuti na jednom fakultetu. Jer da bi, s obzirom na to da postoji na još dva fakulteta u Zagrebu, Filozofskom i Filozofskom fakultetu družbe Isusove to značilo utrostručavanje takvog studija na Sveučilištu. Što, realno, nije nikakav argument. Riječ je o petnaest studenata. Oni svakako nisu problem, kao što nije ni briga za njihovu sudbinu problem koji se rješava ukidanjem njihovih mjesta. Pa, dakle, nitko ne može reći da bismo omogućili ljudima da se školuju za posao koji neće raditi. Prije tri godine smo školovali 52 tisuće studenata ekonomije u Hrvatskoj. U stvari, svako nabrajanje i uspoređivanje s drugim predmetima nije pošteno i nije fer. Jer nije problem koliko imamo ekonomista, ni pravnika, ni učitelja, anglista, hungarologa, nego je problem što egzekutiramo studentska mjesta kako bismo se riješili neželjenih profesora. To filozofija ne dopušta. Ona ne pristaje na poslušnost, kompromis, uniformnost. To jednostavno nije pristojno vezivati uz pojam filozofije.

Uostalom, sam ministar je filozof. Da, filozofija neće stvoriti nova radna mjesta. Neće na taj način unaprijediti ekonomiju. Ali bi mogla učiniti nešto drugo. Mogla bi stvoriti ljude koji će i unaprijediti ekonomiju i stvoriti nove mogućnosti opstanka društva. Mogla bi kreirati odgovorne ljude, stvoriti bolje društvo. Nekoga tko će glasati kao rezultat vlastitog razmišljanja, a ne očekivanog ponašanja. Nekoga tko će to raditi zbog stava, a ne nagrade. Nekoga tko će čuti predsjednika s početka teksta kad ga već nisu čuli na Senatu.

Naravno da nisu čuli jer nije to, npr., hrvatski premijer pa nam pametne riječi i primjeri ne znače ništa. On će se praviti da ga se to ne tiče jer je on premijer, a ne član Senata. Predsjednik koji je htio da ga se čuje i koji je zagovarao filozofiju je irski predsjednik Michael D. Higgins. Oni su uveli filozofiju učenicima u dobi između 12 i 16 godine života. Filozofiju su prepoznali kao vrijednost koja će im pomoći da ostanu napredna zemlja. Nju su istakli kao najbitniju i najpotrebniju učenicima koji će za svega nekoliko godina biti pokretači svoje domovine. Nama valjda nije stalo do toga, nama su dobri studenti kojima će ukidanje filozofije biti primjer kako se preživljava u zemlji kretena. Šutnjom.

ELIPSO

Najnovije