BIO ZATVOREN DEVET GODINA

EX YU ART Otvara se beogradski Muzej savremene umetnosti, mjesto s osam tisuća umjetnina u kojemu se nalaze i mnoga značajna djela hrvatskih umjetnika

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 20.10.2017. u 13:30

Peđa Milosavljević / CROPIX

 

Otvara se beogradski Muzej savremene umetnosti, mjesto s osam tisuća umjetnina u kojemu se nalaze i mnoga značajna djela hrvatskih umjetnika, a koja datiraju od početka 20. stoljeća.

Muzej je bio zatvoren punih deset godina jer su se tražile neophodne financije za njegovu obnovu, a bilo je govora oko potrebnih osam milijuna eura kako bi se sanirale prije svega dotrajale instalacije te ponovno stvorili prikladni uvjeti za rad. Budući da je bio toliko godina izvan funkcije, otvaranje muzeja na koji su Beograđani, a zasigurno i šira regija, čekali čitavo desetljeće, trajat će, kako se najavljuje, punih tjedan dana, dan za danom, multimedijalni program bit će bez prekida 168 sati.

Muzej se otvara izložbom “Sekvence. Umetnost Jugoslavije i Srbije iz zbirki Muzeja savremene umetnosti”, naziv je preuzet iz filmske terminologije. Ova izložba je ujedno i neka vrsta novog stalnog postava te, kako se navodi, “ponovno promovira zbirku MSU i nudi nov okvir za razumijevanje umjetnosti 20. stoljeća nastale na ovim prostorima” kroz osamnaest sekvenci koje prate povijesni razvoj umjetnosti u Jugoslaviji. Od osam tisuća umjetnina, na “Sekvencama” ih je izloženo otprilike četiri stotine.

Slika “U krčmi” Vilka Gecana

 

Zelena oaza

Muzej je smješten u zelenoj oazi, na prvom punktu nakon što se iz Beograda prijeđe u Novi Beograd, blizu najveće koncentracije splavi i ušća iz Save u Dunav. U parku su mnoge skulpture, među kojima i one Vojina Bakića i Ivana Meštrovića. Otvaranje je 20. listopada, isti dan kada je i prvi put otvoren muzej 1965. godine, a nastupit će među ostalim i Balet Frankfurt i Beogradska filharmonija.

U tijeku su finalne pripreme, na vratima je još zavezana vrpca koja upućuje da se još ne može ući, međutim, sve je već pri kraju, muzej je obnovljen, dobar dio umjetnina na zamišljenim mjestima, ništa ne podsjeća na reportažu o ovom muzeju iz 2013. koju je donio BBC, o “praznim postoljima, ofucanim stolicama i zapuštenom travnjaku”.

Kustos izložbe je Dejan Sretenović, povjesničar umjetnosti koji je među ostalim ove godine dobio nagradu Pavle Vasić za knjigu “Urnebesni kliker. Umetnost i politika beogradskog nadrealizma”, a koji ovih dana ima pune ruke posla u dovršavanju postava. U intervjuu za Jutarnji list kaže: “Čitava je jedna generacija stasala, a da nije mogla posjetiti muzej, i njegov stalni postav.

Peđa Milosavljević / CROPIX

Kustos izložbe Dejan Sretenović

 

Radovi iz zbirke

U postavu su radovi isključivo iz zbirke muzeja. Prvi put će biti izloženi i neki radovi koje je muzej otkupio u posljednjih deset godina. No, postav je i dalje regionalno usmjeren”. Posljednji postav, podsjetimo, napravio je Ješa Denegri, bilo je to 2002. godine. Tada su na zidovima bila i mnoga djela hrvatskih autora. Tko je zastupljen u ovom postavu, pitam Sretenovića?

“Od hrvatskih umjetnika naći će se djela pripadnika Gorgone, grupe Zemlja, EXAT-a 51, djela Marijana Trepšea, Vilka Gecana, Marina Tartaglie, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Željka Kipkea, Dušana Džamonje, Ede Murtića, Eugena Fellera, Ive Gattina, Vojina Bakića, Ivana Kožarića, Mangelosa... nisam vam ni sve još nabrojao”. Među najvažnijim djelima hrvatskih autora koje će publika moći vidjeti jesu, primjerice, “U krčmi” Vilka Gecana, “Bijela slika sa srebrnom linijom” Josipa Vanište, “Razlistala forma” Vojina Bakića, “Meandar” Julija Knifera, “Glave” Tomislava Gotovca, “O galerijama” Gorana Trbuljaka... U zbirci su još, no neće biti u ovom postavu, “Ležeći akt” Vilka Gecana, “Partizanska kolona” Frana Šimunovića, “Luđaci” Ignjata Joba, “Mrtve vode” Krste Hegedušića, “Ležeći torzo” Vojina Bakića, “Kokota” Milivoja Uzelca...

Ignjat Job: Riblja pijaca

 

Nova čitanja

Riječ je o vrlo važnim djelima za jugoslavensku umjetnost, međutim Dejan Sretenović kaže: “Nije nam želja isticati pojedine slike, ili apostrofirati tzv. remek-djela, već kreirati mreže asocijacija i dati prilog novim čitanjima jugoslavenske umjetnosti koja su se dogodila posljednjih godina kroz mnoge aktivne debate kojima smo bili svjedoci na ovom području”. Ima li nekih novih atribucija? “Ne, sve su ostale iste. Uostalom, od dobrog su dijela autora radovi otkupljeni direktno pa tu i nema nekih većih iznenađenja”.

Ostale umjetnine koje nisu u stalnom postavu i dalje se čuvaju u trezoru Narodne banke u Beogradu. U kakvom su stanju umjetnine koje su desetljeće bile nedostupne za javnost, pitam Dejana Sretenovića: “U dobrom su stanju, neka su, naravno, restaurirana prije nego što su stigla na izložbu”. BBC je, dakle, radio reportažu o zapuštenom muzeju. Danas je situacija sasvim drugačija. Što je bilo u međuvremenu?

“Prije svega, ljudi imaju krivu predodžbu, zgrada muzeja nije bila u funkciji, no mi smo neprekidno priređivali izložbe u drugim galerijskim prostorima u Beogradu i izvan zemlje”, kaže naš sugovornik.Prethodni postav radio je Ješa Denegri, naziv je bio “Jugoslavenski umjetnički prostor”, a kako nam je tada rekao: “Postav se temelji na činjenici da se jugoslavenski umjetnički prostor isprepliće međusobnim utjecajem”.

Na tom je tragu, kaže nam naš sugovornik, i ovaj postav, no Denegrijev je završavao s devedesetima, a ovaj seže u 21. stoljeće, sve do danas, te dodaje: “Značajan prostor posvećen je suvremenoj srpskoj umetnosti, prije svega onoj koja se kritički odnosi prema zbivanjima devedesetih”.Muzej je osnovan 1965. godine, na čelu je bio legendarni Miodrag B. Protić, koji je preminuo prije tri godine. Na čelu muzeja bio je još od 1958., prije nego što se otvorio.

“Glave” Tomislava Gotovca

 

Zajedničko naslijeđe

U intervjuu koji nam je dao za Jutarnji nije krio ponos djelima koja je otkupio za muzej. Uspjeh mnogih umjetnika Protić je i anticipirao. Slaže se i Sretenović: “Ova je institucija imala vrlo važnu ulogu u povezivanju umjetnika bivše Jugoslavije. Nema važnijeg umjetnika na ovom području, a da nije izlagao u Muzeju savremene umetnosti i da mu rad nakon toga nije otkupljen. Riječ je o zajedničkom umjetničkom naslijeđu”.

Postav je uvjetno kronološki i fokusira se na određene pojave, tendencije i pokrete.Kada je sagrađen, bio je to jedan od dokaza koliko se ulaže u modernizam. Čim je otvoren, proglašen je remek-djelom arhitekta Ivana Antića, inače autora zgrade Televizije i Sportskog centra. Po svojoj prilici, ovo je i objektivno najbolji rad arhitekta i njegove kolegice Ivanke Raspopović. Iako su bili u konkurenciji, nisu dobili prestižnu Borbinu nagradu, no zato im je već na otvorenju dodijeljena Oktobarska nagrada za arhitekturu. Građevina kristalnih formi iznutra je konstruirana na nekoliko razina koje se pretapaju jedna u drugu.

Uz Protića, muzej je otvorio i tadašnji gradonačelnik Beograda Branko Pešić.Sada, na otvaranju uz političare očekuju i najavljene kolege iz londonskog Tatea, njujorške MoMA-e...

ELIPSO

Izdvajamo