Svatko tko u komunističkim državama nije želio poludjeti, morao je djelovati kao da je lud. Tako je sedamdesetih godina govorio mađarski umjetnik Attalai Gábor. Je li uistinu bilo tako, i je li danas drukčije, ili se i dalje moramo praviti ludi da ne poludimo?
Razdoblje prije 90-ih
Možda ćemo odgovor na ovo pitanje bolje znati nakon što u Rijeci pogledamo izložbu “Područje zastoja”. Bit će izložena djela onih umjetnika koji su predstavljali otpor društvenom sustavu do devedesetih godina, i to na mjestu na kojem je kolektivno sjećanje nabijeno emocijama. Na Titovom Galebu.
Neki su od umjetnika čija će djela biti na izložbi u Rijeci zbog svojeg otpora i društvenog aktivizma godinama bili u zatvoru, druge je pratila tajna policija, oduzimali su im dokumente, prijetili, neke su umjetnike čak i strijeljali.
Naravno, nije se sve događalo u doba Tita, niti u Jugoslaviji, umjetnici su bili strijeljani u SSSR-u. Tito je zapravo bio otvoreniji od vođa ostalih zemalja istočnog bloka prema novoj umjetnosti. Izuzetak je govor iz 1963. godine protiv apstraktne umjetnosti, za koji se kasnije kleo da su ga na to nagovorili Miroslav Krleža i Ljubo Babić, i da se više neće petljati u stvari koje ne razumije.
Sjena slavne prošlosti
U jednu će se, dakle, cjelinu izložbom spojiti slojevita značenja Galeba, i jednako slojevita značenja radikalne, avangardne umjetnosti. Kako će izgledati kad se nakratko preispletu različiti duhovi iz prošlosti? Brod je danas ruina, samo sjena vlastite slavne prošlosti, s nadom u bolje sutra. Većina, pak, umjetnika koji izlažu nisu mogli drugačije zamisliti umjetnost nego društveno angažiranu, onu kojom žele mijenjati svijet. Suprotstavljali su se vladajućoj ideologiji, neki i po cijenu života. Nisu oblici otpora u umjetnosti, koji će biti izloženi u Rijeci samo direktni, kao kad Sven Stilinović radi jugoslavensku zastavu od žileta, otpor je i Siva linija na bijeloj pozadini Josipa Vanište iz 60-tih ili erotska umjetnost Natalie LL iz 70-tih godina, kada su u Poljskoj jednostavna tržišna dobra poput banana bila zabranjena, pa umjetnica poistovjećuje nedostupni potrošački proizvod s falusnim simbolom.
“Područje zastoja” izložba je uglavnom istočnoeuropskih umjetnika, izuzev manifesta slavnog Andre Bretona, zbog kojeg je ovaj francuski nadrealist također bio proganjan, te filma o JFK-u Bruce Connera, nastalom nakon što je umjetnik bio zgrožen komercijalizacijom ovog ubojstva.