Anketa koju je proveo časopis Vanity Fair među vodećim svjetskim arhitektima poput Zahe Hadid, Jean Nouvela, Normana Fostera te teoretičarima poput Kennetha Framptona i Michaela Gravesa o najznačajnijim građevinama u posljednjih trideset godina mnoge je istinski iznenadila.
S dvostruko više glasova od drugoplasiranog rada pobijedila je najočitija građevina: Muzej Bilbao Franka Gehryja u Španjolskoj. Nije teško predvidjeti koliko će kontroverzi izazvati ovaj odabir. Kada je u pitanju američki star-arhitekt, nitko ne ostaje ravnodušan: Gehryja ili vole ili mrze.
Jutarnji list s istim je pitanjem o najznačajnijoj građevini u posljednjih trideset godina u žiri pozvao neke od vodećih arhitekata i teoretičara umjetnosti. Najviše glasova svojih kolega dobila je Osnovna škola “Fran Krsto Frankopan” na Krku, riječkih arhitekata Randić-Turato.
- Od Doma JNA u Šibeniku Ivana Vitića ni jedna hrvatska gradnja nije uz tako izraženo projektantsko samopouzdanje ušla u povijesni ambijent -smatra teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš.
Devedesete u svijetu
Iako i veličinom odskače od svoje okoline, škola se sjajno ukopila u okolni ambijent. Ipak, situacija u Hrvatskoj kompleksnija je i teško usporediva sa svjetskom. U svjetskoj arhitekturi jako je puno važnih građevina upravo iz 90-ih godina, poput Gehryeva Bilbaoa ili Fosterove banke u Hong Kongu. U devedesetima, u doba rata, kod nas se gotovo ništa ne gradi pa su iz tog razdoblja redovito značajniji interijeri pojedinih zgrada od samih građevina. Arhitekti iz studija 3LHD podsjećaju kako je iz tog razdoblja puno sjajnih projekata ostalo na papiru. To se može vidjeti i u knjizi Tomislava Odaka “Nerealizirani arhitektonski projekti 20. stoljeća”.
Tek od dvijetisućite kreće pravi boom arhitekture u Hrvatskoj pa ne čudi da većina građevina koje arhitekti smatraju najznačajnijima datiraju iz tog razdoblja.
Strani izbornici
- Moj odabir najboljih građevina odnosi se isključivo na zadnjih deset godina, što je najproduktivnije razdoblje arhitekture u nas - kaže arhitekt Saša Randić, a isto misli i teoretičar Maroje Mrduljaš:
- Moguće je zamisliti više paralelnih lista, ovisno o tome koji se aspekt arhitektonskog doprinosa razmatra, eksperimentalni, socijalni, kulturni... No, ja svojim izborom uključujem arhitektonske realizacije 21. stoljeća, za koje smatram da su relevantne u pogledu istraživačkog pristupa arhitekturi, a da pritom predstavljaju doprinos društvenoj zajednici ili su inovativne.
Za Salon arhitekture redovito su izbornici strani gosti, poput Stephana Boerija, Manuela Gause i Hansa Ibelingsa, urednici najznačajnijih arhitektonskih izdanja, a hrvatskom je javnosti dugo odjekivala Gausina izjava: “Hrvatska arhitektura, bit će, nakon Španjolske, novi laboratorij na svjetskom tržištu arhitekture”.
Ključna riječ je, doduše, laboratorij, jer je vrlo malo javnih građevina zapravo sagrađeno, iako je održano mnogo skupih natječaja.
Od većih javnih građevina dovršeni su jedino Muzej suvremene umjetnosti Igora Franića i Hitna pomoć Produkcije 004, a potonja niti kod jednog anketiranog nije prošla u prvih pet.
Boom arhitekture događa se na projektima manje skale, ponajprije u školama i vrtićima, zatim u obiteljskim kućama te u zgrama POS-a, gdje su i mladi arhitekti dobili priliku. Ne čudi stoga da su među prvoplasiranima dvije obrazovne ustanove: uz školu na Krku, i Gimnazija u Koprivnici Studija UP.
POS i mladi arhitekti
Upravo su Lea Pelivan i Toma Pleić iz Studija UP predstavnici mlade generacije arhitekata koji su na scenu došli programom poticane stanogradnje. Nakon POS-ovih ostvarenja dobna se granica arhitekata koji pobjeđuju na natječajima drastično pomaknula. Ranije se rijetko događalo da arhitekt ispod četrdesete godine života dobije priliku za realizaciju, sada na velikim i važnim natječajima često pobjeđuju najmlađi arhitekti.
Ne treba zaboraviti ni međunarodna priznanja. Penezić i Rogina izlagali su na Venecijanskom bijenalu, tik uz Zahu Hadid, 3LHD je za Memorijalni most u Rijeci dobio prestižnu AR+D nagradu, a Studio UP proglašen je najvećim nadama europske arhitekture pri dodjeli najprestižnije europske nagrade za arhitekturu Mies van der Rohe.