Iako je od početka ratova na prostoru Jugoslavije i raspada tog višenacionalnog fenomena i eksperimenta prošlo već više od 30 godina, dojam je da je on još uvijek tu pokraj nas, još uvijek opterećuje međusobne odnose, ali i unutarnje društvene veze svake od ovdašnjih država.
U Beogradu je otvorena intrigantna izložba "Labirint 90" koja pokušava odgovoriti upravo na pitanje zašto još uvijek živimo u atmosferi kao da je rat završio "jučer" i nastoji suočiti sve ljude s ovih prostora s nedavnom prošlošću.
Kako nam je rekla jedna od organizatorica projekta, srbijanska povjesničarka Dubravka Stojanović, smisao je izložbe, koja obuhvaća sukobe od Slovenije do Kosova, da se svi potaknemo i razmislimo o sebi te se usporedimo s drugima, ali i da jasno kažemo tko je i zašto odgovoran, kako je počelo i koliko nas sve to opterećuje. Izložba bi trebala reći zašto nismo "položili ispit zrelosti", zašto su narativi često dijametralno suprotni te možemo li smoći snage da izađemo iz tog labirinta. Glavni je cilj izložbe, kako ističe Dubravka Stojanović, prenijeti osjećaj tjeskobe iz 90-ih, tu anksioznost, strah, užas. Zato je postavljena kao labirint koji je briljantno projektirao Dražen Grubišić, tvorac Muzeja prekinutih veza iz Zagreba. Već samim prolaskom kroz te hodnike stvara se dojam bezizlaznosti koji pokreće pitanje jesmo li ikada izašli iz 90-ih. Ako nismo, zašto nismo? Zato ima puno primjera obmana, propagande i simbola, kojima su podignute emocije koje političari i danas uspješno održavaju na visokoj temperaturi.
"Napisane su opsežne legende u kojima je precizna povijest događaja, kao i u uvodnoj kronologiji. Vrlo je jasno postavljena odgovornost, ali nitko nije pošteđen za ono što je uradio", kaže nam Stojanović.
Uz nju, autori su još književnik Igor Štiks i Dejan Ubović, direktor beogradskog Kulturnog centra Grad. Stojanović navodi kako se i zrelost nekog društva očituje u spremnosti da se suoči s vlastitom prošlošću, pogotovo onom tamnom stranom i nedaćama, s onime što je učinilo ili propustilo učiniti. "Planiramo da izložba putuje regijom, u Sarajevo, Zagreb, Skoplje i na kraju u Prištinu. U svim tim gradovima sakupljat ćemo materijal koji nam je potreban za ostvarenje našeg cilja, a to je otvaranje Muzeja 90-ih u Beogradu", ističe Dubravka Stojanović.
Igor Štiks kaže da su namjerno izabrali labirint kao metaforu, ali i arhitektonski princip izložbe. "Labirinti su nezgodni, u njima se gubimo, iz njih se teško izlazi, vraćaju nas na ista mjesta, frustriraju nas jer ne možemo naći izlaz. Labirinti unose tjeskobu, ali i želju da se iz njih izađe", objašnjava Štiks. Stojanović pak navodi kako su vladajuće garniture, uz bogaćenje kriminalnim privatizacijama, ustrajno radile samo na širenju govora mržnje i podgrijavanju sukoba, posebno prigodom obljetnica traumatskih događaja, uz odsutnost sluha za dobrobit običnih građana. Kao da je s protokom vremena rat postajao sve življi - umjesto da su se društva suočavala s njegovim pogubnim posljedicama i gradila mir. Stojanović kaže kako današnje stanje u Srbiji obvezuje da se ljudi vrate u 90-e i da u nacionalizmu i ratovima potraže uzroke ove sadašnje duboke krize. "Uporno trulimo, a ne želimo naći uzroke. Ova je izložba poziv da taj bolni posao konačno napravimo", ističe Stojanović.
Izložba kronološki vodi od onoga što je prethodilo ratovima do kraja Jugoslavije i posljedica, ali i nastoji pokazati narative koji postoje u državama nastalima na ostacima Jugoslavije. Intriganta je soba "1995" koja je mračna jer je oko zida svjetleća kronologija te godine: "Bljesak" i "Oluja", Srebrenica i Dayton te niz događaja koji su doveli do tih prijelomnih trenutaka u ratu. Strop u toj sobi prekriva Srebrenički cvijet koji nam svima stoji nad glavom kao najteži zločin, genocid. No, ne zaboravljaju se ni antiratni prosvjedi i akcije, pa su na izložbi i "Vještice iz Rija" te Feral, performansi Žena u crnom i mnogi drugi koji su osobnim doprinosom i hrabrošću ustali protiv ratne nepravde. "Time pokazujemo da je uvijek bilo izbora i ljudi koji su shvaćali što znači stradanje, bez obzira na kojoj su strani", zaključuje Dubravka Stojanović. q