Neobična izložba “Ab ovo” koju je Ivan Prtenjak, ugledni hrvatski arhitekt, urbanist i povjesničar umjetnosti, postavio u galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, govori o idealnom muzeju na mjestu postojećeg muzeja ili “muzeja u muzeju”.
- Cilj je bio priča, studija, razmišljanje o muzeju, o odnosu s posjetiteljima, arhitekturi, urbanizmu, kompleksnom mehanizmu suvremenih muzeja. Muzej sam zamislio kao zatvorenu strukturu omeđenu zelenilom, da bih se obranio od akustičnog i vizualnog terora, koja u središtu ima agoru. To je jedna oaza, izolirano bivanje u svijetu umjetnosti.
Južni Zagreb ima jednu priznatu pozitivnu stranu, a to su zelene površine, i vezao sam se na tu tradiciju. Muzej ima dva dijela, jedan za stalni postav, a drugi za izložbe, slobodan prostor - objašnjava Ivan Prtenjak te dodaje da je izložba nastala u suradnji s ravnateljicom muzeja Snježanom Pinatarić.
Prtenjak je tijekom više od pola stoljeća stvaralaštva ostvario niz projekata i arhitektonskih rješenja koja kritičari najčešće izdvajaju kao primjer izvrsnog spoja suvremenog promišljanja arhitekture s poznavanjem te uvažavanjem tradicije i svevremenskih vrijednosti.
Takve mnogobrojne projekte koji se ističu po autorovom kreativnom pristupu graditeljskoj baštini i krajoliku, osim u Hrvatskoj, a posebice u Dubrovniku, čijoj je obnovi i revitalizaciji posvetio velik dio svojeg stvaralaštva, Prtenjak je realizirao i diljem svijeta, od Belgije, preko Nizozemske i Francuske, pa sve do Tunisa, Saudijske Arabije i Jordana. Radio je projekte obiteljskih kuća i vila, javnih zgrada, muzeja, crkvi i spomenika, od kojih su mnogi ostali zabilježeni kao iznimna autorska djela. Njegov muzej u dominikanskom samostanu u Dubrovniku bio je u doba Jugoslavije najposjećeniji muzej.
On je i autor mnogih drugih muzeja kao što je Muzej biotehnologije Sveučilišta u Bruxellesu i Galerije Šimun u BIH. Autor je u Dubrovniku crkve Sv. Petra na Boninovu, preuređenja unutrašnjosti dubrovačke katedrale, muzeja Rupe i tvrđave Revelin. U Zagrebu je obnovio Muzej za umjetnost i obrt, a u Splitu Galeriju I. Meštrovića.
- Za mene često kažu: “Proveo je život u inozemstvu, a napravio je puno i u Hrvatskoj”. No ja nikad nisam bio emigrant. Uvijek sam radio na oba mjesta, ja sam hrvatsko-belgijski arhitekt, odnosno hrvatsko-europski. Pola godine živim u Bruxellesu, a pola godine na Šipanu, gdje imam atelijer - kaže nam Ivan Prtenjak.
Njegov je atelijer na Šipanu adaptiran u nekadašnjoj štali, a na tom otoku nalazi se i poznata Kuća Skočimiš koju je uredio za povjesničarku umjetnosti Željku Čorak, kuća od 45 kvadrata na pet nivoa.
Pitamo ga za skice idealnog muzeja, nastale njegovom rukom. Što to znači danas, sam rukom crtati projekt?
- To znači da sam zastario! (smijeh). A ta se kompjutorska prezentacija toliko banalizirala, toliko je bezlična, a bio sam i lijen da to naučim. Sam nacrtati projekt je danas više avangardno nego napraviti još jednu simulaciju koje uglavnom arhitekti ne znaju raditi nego ih rade neki super-stručnjaci. Želio sam da sve na izložbi ima osobni izraz - odgovara Ivan Prtenjak.