Za dva dana, u četvrtak, Rimljanima i posjetiteljima Vječnoga Grada bit će otvorene odaje na Palatinu koje su koristili prvi rimski car, Oktavijan August, kojemu smo netom obilježili 2000 godina od smrti, i njegova treća supruga, Livija Druzila, koju s pravom možemo smatrati i suvladarkom Rimom, koja je svojim potomcima osigurala Augustovu baštinu.
Domus Augusti i Domus Liviae bili su dostupni i ranije, ali nikad u ovakvu opsegu i ovako uređeni, kao što je učinjeno za dvije posljednje godine njihova restauriranja, kada su ostaci i natkrovljeni.
Napad vlage
Livijina palača bila je otvorena prvi put prije šest godina, ali samo nakratko, jer ju je napadala podzemna vlaga, pa je trebalo provesti drenažu terena. Te godine je otvorena i Romulova koliba, koju su Rimljani s obožavanjem čuvali još u antici, pa je i ona bila razlog što je August odlučio sazdati sebi dom blizu nje, na tada već posve napuštenu Palatinu. Po njegovu domu i po kasnijim proširenjima u veličanstveno zdanje na Palatinu ime tog brežuljka priskrbilo je naziv svim palačama na svijetu.
Odraz ukusa
I prije smo znali, ali sada nalazimo potvrdu i s najmjerodavnijeg mjesta kakav je bio umjetnički ukus posljednjeg stoljeća Republike i posljednjeg stoljeća prije Krista: Augustovim triklinijem, dakle reprezentativnom blagovaonicom, dominira pastozna “pompejanska crvena” boja, a teme likovnih ukrasa na zidovima su i religijske i svjetovne (renesansa i barok su kroz tu mješavinu točno nasljedovale ukus principata odnosno dominata, dviju epoha Rimskog Carstva).