Richard Serra, kalifornijski umjetnik poznat po masivnim strukturama hrđajućeg čelika koje su dom pronašle u muzejima diljem svijeta, u 86. je godini života preminuo od upale pluća, što je za New York Times potvrdio njegov odvjetnik John Silberman.
"Radim na rubu mogućeg", izjavio je jednom prilikom kipar kojeg pamtimo po gigantskih zavijenim listovima oksidirana čelika, poput djela teška 1.034 tona iz serije "The Matter of Time", koje ispunjava glavnu dvoranu Muzeja Guggenheim u Bilbau.
Takva su djela, piše The Guardian, radikalno transformirala prostore u koje su postavljena, a zapažene su i fizičke reakcije posjetitelja.
Serra, kojega se smatralo najpoznatijim, američkim, živućim kiparom, rođen je 1939. godine u San Franciscu. Majka mu je bila ruska Židovka, a otac Španjolac koji je radio na brodogradilištu. Mladi Serra umjetnost je studirao na Yaleu, gdje su mu kolege bili slikar Chuck Close te kiparica Nancy Graves, koja mu je postala i prvom suprugom. Tijekom studija kažnjen je dvotjednom suspenzijom koja je uslijedila nakon podvale koju je priredio gostujućem kritičaru, umjetniku Robertu Rauschenbergu. Dijelom smicalice bile su, piše The Guardian, i kokoši koje je Serra donio na predavanje.
Umjetničku inspiraciju pronašao je na putovanju za Pariz s prijateljem i glazbenikom Philipom Glassom, tijekom kojega je posjetio studio rumunjskog kipara Constantina Brâncușija te mjesta na koja je zalazio njegov idol, švicarski kipar Alberto Giacometti. No, njegov pogled na umjetnost izmijenili su posjet Španjolskoj i slika Las Meninas renomiranog slikara Diega Velázqueza.
Stvaralačke faze
Pošto je prošao kroz razdoblje ‘kompletne konfuzije‘, posvetio se skulpturi te svoje djelovanje zasnovao na ideji da je sam promatrač pravi subjekt njegova djela.
"Cijeli odnos subjekta i predikata je izokrenut. Sadržaj si ti! Ako ne ušetaš u djelo i ne sudjeluješ u njemu, sadržaj ne postoji", rekao je 2008. godine za The Guardian.
Šezdesetih je bio dio njujorške underground umjetničke scene te je radio s nekonvencionalnim materijalima poput lateksa, neona i otopljenog olova. Potonjeg je bacao na zid te čekao da se pretvori u popucali metal (splash pieces). Sedamdesetih se razveo od Graves te stvarao u Japanu, Kanadi te diljem SAD-a fokusirajući se na topografiju svake pojedine lokacije te njenu interakciju s djelom u trenutku kada bi promatrač u djelo ušetao. Najveću kontroverzu proizvele su ipak njegove urbane skulpture. Njegovo 36.5 metara visoko djelo "Titlted Arc", koje je 1981. godine postavljeno na Manhattanu (Federal Plaza), izazvalo je podijeljena mišljenja. Oni koji su djelo kritizirali, okarakterizirali su ga kao monstruoznost. Serra je svjedočio čak i posterima na kojima je pisalo "Ubij Serru". Tijekom javnog saslušanja 1985. godine porota je donijela odluku o uklanjanju skulpture, a Serra je zbog sporne odluke podnio tužbu protiv vlasti SAD-a - no u naumu nije uspio. Njegov rad razdvojen je u tri dijela, a danas se nalazi u skladištu u Brooklynu.
"Ne smatram da je funkcija umjetnosti da bude ugodna", komentirao je tada Serra uspoređujući gubitak skulpture sa smrti člana obitelji.
Prigrlio je zavoje
Publika se s vremenom na njegova ogromna djela od čelika, kojima se, čini se, referirao na brodogradilišta svojega djetinjstva, ipak priviknula. 1987. godine u Londonu (postaja Liverpool Street) postavljeno je njegovo djelo "Fulcrum", a tijekom devedesetih, kako je prigrlio zavoje, njegov je rad postao sve bolje prihvaćen. Tijekom devedesetih postavljeno je njegovo djelo "Torqued Ellipses" unutar kojeg su posjetitelji mogli prošetati, a između 1994. i 2005. izrađena je i serija "The Matter of Time", koja je obilježila njegovu karijeru.
Njegovi radovi postavljeni su u krajolike i muzeje diljem svijeta - od Islanda do Novog Zelanda.
Serra, koji je od 1981. godine bio u braku s povjesničarkom umjetnosti Clarom Weyergraf, umjetničkim se radom bavio i u devetom desetljeću. Na pitanje konceptualnog umjetnika Michaela Craiga-Martina o tome koji drugi umjetnici dijele njegov pristup kiparstvu, 2015. je godine odgovorio: "Ne mislim da takvih ima".