Filmofili su nerijetko opravdano skeptični kad su po srijedi programi u organizaciji ambasada ili nacionalnih kulturnih centara.
Takvi programi obično i uzbudljive kinematografije predstavljaju kao sive i neuzbudljive. Riječ je o programima koje često biraju birokrati ili kulturni atašei, u kojima se izbjegavaju politički osjetljive teme, a dominiraju ili srednjostrujaške komedije ili upeglani kostimirani spektakli.
Najveći festivalski brend
Srećom, ima iznimki, a jedna od tih iznimki je nesumnjivo tradicionalni jesenski program Goethe instituta. Ekipa iz njemačkog kulturnog instituta procijenila je razborito da nema smisla da sami prave selekciju filmova, kad je to već napravio netko tko to radi 365 dana u godini.
Oslonili su se na jedan od najvažnijih brendova njemačke kulture - berlinski festival - i osmislili program pod naslovom Berlinale Special. Riječ je o programu koji donosi najzanimljivije njemačke filmove koji su te sezone selektirani u program Berlina. Berlinale Special stoga u pravilu kvalitativno odskače u hrpi retrospektiva koja priređuju kulturni centri - pa je tako i ove godine.
Ovogodišnji Berlinale Special počinje 15. listopada u zagrebačkom kinu Tuškanac projekcijom filma "Berlin Alexanderplatz" redatelja Burhana Qurbanija. Program sadrži šest naslova, a dva najzvučnija naslova otvaraju program. Prvi od njih je upravo "Berlin Alexanderplatz", nova ekranizacija glasovitog ekspresionističkog romana Alfreda Döblina koji je 80-ih R. W. Fassbinder adaptirao u antologijsku TV seriju. Ovu verziju kao režiser potpisuje berlinski autor afganistanskog podrijetla Qurbani. Dok je Fassbinder poštivao epohu i ambijent weimarskog Berlina, Qurbanijev je pristup oprečan. On se vjerno drži sižea Döblinova romana, ali ga ambijentira u polukriminalni svijet (mahom afričkih) imigranata u suvremenom Berlinu.
Drugi (i najbolji film) programa je "Egzil" redatelja Visara Morine, Kosovara iz Kölna koji se sa samo dva filma premetnuo u jedan od najupečatljivijih talenata europskog filma. "Egzil" je psihološki triler o mladom biokemičaru kosovskog podrijetla koji radi za veliku njemačku farmaceutsku tvrtku. Junak jednog dana nađe mrtvog štakora u kasliću i počinje sumnjati da ga netko iz tvrtke ima na piku. Glavnog junaka izvanredno glumi njemački glumac hrvatskog podrijetla Mišel Matičević.
Logorska drama
Treći film programa - "Lekcija iz perzijskog" Vadima Perelmana - ipak je jedna od slabijih karika programa. Riječ je o upeglanoj, ali vrlo konvencionalnoj logorskoj drami po istinitom događaju. Junak filma je mladi belgijski Židov koji u logoru uspijeva produžiti sebi život tako što zapovjednika logora počne podučavati perzijski. Pošto perzijski ne zna ni beknuti, izmisli nepostojeći jezik da sebi produži život.
"Moja mala sestra" švicarskog para redateljica Stéphanie Chuat i Veronique Reymond drama je o buržujskoj supruzi kojoj se život ispretura kad joj brat - poznati kazališni superstar - obznani da je smrtno bolestan. Ambijentiran u Švicarsku i Berlin, film je demonstracija umijeća dvoje možda najslavnijih njemačkih glumaca danas: Nine Hoss i Larsa Eidingera.
Film "Sat njemačkog" redatelja Christiana Schwochowa adaptacija je istoimenog romana Siegfrieda Lenza iz 1968. koji se smatra klasikom poratne njemačke literature.
Posljednji film programa - "Izgovorena riječ vrijedi" - rad je tursko-njemačkog redatelja Ilkera Çataka, a priča o sredovječnoj Njemici koja u turskom ljetovalištu upozna mladog Turčina i pomaže mu da dobije zelenu kartu. Nakon Zagreba, program putuje u Rijeku (19. - 22. 10.), a potom i u Split (28. - 31. 10.).