Prvi producentski posao moćnog Jerryja Bruckheimera, koji je upravo ovih dana dobio svoju zvijezdu na Hollywoodskoj stazi slavnih, bio je rad na vesternu “Pravi kauboji” njegova tadašnjeg partnera, redatelja Dicka Richardsa. Početkom sedamdesetih vesterni su još bili popularan žanr, a Richardsov i Bruckheimerov film naišao je na odobravanje znalaca, iako je u kinima prošao osrednje.
Bruckheimer je kasnije producirao još dva Richardsova retro ostvarenja, krimić “Zbogom ljepotice” s Robertom Mitchumom i Charlotte Rampling te pustolovni “Marširaj ili umri” ( Gene Hackman, Terence Hill i Catherine Deneuve u Legiji stranaca), međutim, karijera mu je eskalirala tek nakon što je 1982. zajedno s Donom Simpsonom osmislio glazbeni mega hit “Flashdance”: nekadašnji majstor reklamnih spotova izabrao je za redatelja tada slabo poznatog Adriana Lynea, kolegu iz te vrste poslova, pa su mnogi njihov film proglasili cjelovečernjim videospotom.
U narednim projektima sa Simpsonom, Bruckheimer je zadržao sličnu estetiku, pa bez obzira jesu li u pitanju bili filmovi o vojnim zrakoplovima (“Top Gun”) ili trkaćim automobilima (“Dani groma”).
Simpson je umro tijekom produkcije njihova blockbustera “Hrid”, a Bruckheimer se nastavio uspinjati na hollywoodskoj ljestvici moćnih i danas je tamo na samom vrhu, ne samo zahvaljujući filmovima (“Armagedon”, serijal “Pirati s Kariba”) nego i TV serijama (“CSI”).
Rendžer u bijelom
Vesterne nije zaboravio. Kao klinac je uživao u reprizama “Usamljenog osvetnika”, TV serije iz 50-ih s Claytonom Mooreom kao rendžerom odjevenim u bijelo s crnom maskom na licu te Jayom Silverheelsom u ulozi njegova prijatelja i pobočnika Indijanca Tonta. 30-ih je to bio popularan radioserijal, čiju su omiljenost zacementirali stripovi i jeftini romani.
Zašto ne napraviti “Usamljenog osvetnika” za generaciju koja uživa u videoigrama i treštavim blockbusterima? Prigovore da vesterni danas uglavnom gube novac (čast iznimkama kao što je “Čovjek zvan hrabrost” braće Coen), Bruckheimer je otpisivao na primjeru vlastitog proizvoda: prije no što je producirao prve “Pirate s Kariba”, svi su ga upozoravali da su pustolovni filmovi stvar prošlosti, pa im je on dokazao da mogu biti itekako profitabilni.
“Usamljeni osvetnik” imao je teško razdoblje pretprodukcije, budući da je procjena budžeta iznosila nešto preko 300 milijuna dolara: Bruckheimer je htio inscenirati akcijske vratolomije kakve još nisu viđene na velikom ekranu, a to je koštalo itekako puno. Tek kada su spustili cijenu filma na 250 milijuna, kompanija Disney je pristala podržati projekt. Izvjesnu sigurnost predstavljala je činjenica da je Indijanca Tonta igrao Johnny Depp, najuspješniji hollywoodski glumac te da su u autorskom timu redatelj Gore Verbinski i scenaristi Ted Elliott i Terry Rossio, svi odreda zaslužni za uspjeh serijala “Pirati s Kariba”.
Vizualne atrakcije
Priča filma objašnjava kako je mladi i bezazleni došljak na Divlji zapad John Reid ( Armie Hammer) prvi put obukao kostim Usamljenog osvetnika i kako se povezao s Indijancem Tontom. Sve drugo je tipični Bruckheimerov blockbuster, u kojem su junaci neprestano u pogibelji, a vizualne i zvučne atrakcije nižu se u nedogled.
Bruckheimer upravo priprema nastavke svojih uspješnih serijala “Zločesti dečki”, “Nacionalno blago” i “Pirati s Kariba” (da, spominje se i “Top Gun 2”), a hoće li im se uskoro pridružiti i “Usamljeni osvetnik 2” znat ćemo već narednog vikenda, kada se ovaj spektakularni vestern počinje prikazivati u kinima diljem svijeta.