Ovih dana Zagreb ponovno postaje osmodnevnim okupljalištem suvremene glazbe. U svom 29. izdanju u subotu 22. travnja svečano je otvoren Muzički biennale Zagreb, jedno od najstarijih europskih sastajališta autora i djela našega vremena, istodobno i manifestacija koje je već od osnutka 1961. godine upisala Zagreb na kulturnu kartu svijeta.
Generacije skladatelja, naših i inozemnih, rasle su s bijenalskim godištima baš kao i publika koja je prihvaćala (ili nije) Novi zvuk kao paralelni svijet onom do tada etabliranom u klasičnim i modernim inačicama, da bi s vremenom taj Novi zvuk, upravo zahvaljujući MBZ-u, dobio građansko pravo legitimnog sudionika u raznolikom glazbenom svijetu. Otpora je, dakako, bilo, manje među autorima, a više kod publike, no danas je stvorena kritična masa onih koji suvremenu glazbu prate i prihvaćaju kao potrebu mnogolike autorske izričajnosti.
Stari i novi bijenalci
S takvim legitimitetom osvojene slobode stvaralaštva ukazuje se i ovogodišnji festival vrlo bogata programa, u kojem mjesto nalaze i stari i novi bijenalci, od jednog od utemeljitelja Biennala Milka Kelemena, kojeg je otvarajući festival posebno istaknula ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, do veterana Pierrea Bouleza i Johna Cagea te niza naših i stranih autora srednjeg i mlađeg naraštaja. Shvaćajući i daljnju potrebu i nužnost navike slušanja Novoga zvuka organizatori su i dio programa namijenili mladima, štoviše s njim su i započeli prije službenog otvorenja u dječjoj lutkarskoj predstavi “Žabica kraljica” redatelja i dramaturga Renea Medvešeka i skladateljice Sare Glojnarić, kao što će i znameniti ansambl Les Percussion de Strasbourg dio svog elektroakustičkog programa namijeniti djeci i mladima, a među mnogim etabliranim izvođačima naći će se i učenici i studenti kojima je suvremena glazba važan dio edukacijskog procesa.
Svečano otvorenje 29. MBZ-a pripalo je tradicionalno glazbenoj sceni, ove godine ostvarenoj u suradnji sa zemljom partnerom Republikom Poljskom i ansamblom riječkog HNK Ivan pl. Zajca. U kazalištu “Komedija” izvedena je fantastična opera “Klothó, splet priča” poljske skladateljice i libretistice Martyne Kosecke pod ravnanjem Berislava Šipuša i u režiji Krzystofa Cichenskog koju je publika toplo pozdravila. Autorica je na prošlom Biennalu pobijedila u natjecanju 5-minutnih opera i tako dobila šansu za cjelovečernje djelo, kao što će i deset finalista u natjecanju petominutnih glasovirskih koncerata predstaviti svoje minijature u izvedbi pijanista Filipa Faka, Festivalskog ansambla i dirigenta Aleksandra Kalajdžića.
Neće nedostajati ni drugih atraktivnih programa, od svjetlosno-zvučnog performansa “Optron” Atsuhiro Itoa do zvučne instalacije “Five Lines, Crossing” Adama Basanta, orguljske improvizacije Ante Knešaureka prema djelima četvorice hrvatskih slikara (Vladimir Blažević, Tihomir Lončar, Željko Mucko i Davorin Radić), sve do glazbeno-dramaturško-scenske provokacije “Šetalište ili sklonište” autora Ane Horvat i Dalibora Bukvića u izvedbi vokalnog ansambla Antiphonus, u tunelu Grič!
O slušanju
A uz sve nabrojene i još mnoge druge posebnosti u kojima bijenalski autori propituju multidisciplinarni pristup suvremenoj glazbi, ostaju i dalje prisutni i neki klasični oblici poput koncerta za violinu ili simfonije, dok će znanstveni segment imati svoj odjek u predavanju austrijske muzikologinje dr. Susanne Kogler na temu “Zvuk i tišina ili O slušanju”.
Jedan sasvim poseban noćni termin rezerviran je za Dubravka Detonija i program njegovih skladbi nazvan “Acezanteziana”. Jamačno će privući mnoge bijenalske nostalgičare, ali i one koji o Detonijevu prije gotovo pola stoljeća utemeljenom ansamblu ACEZANTEZ znaju samo po čuvenju i snimkama. Detonijeva djela i ACEZANTEZ ispisali su mnoge važne stranice hrvatske suvremene glazbe kojoj u ovom bijenalskom programu danas 80-godišnji autor dodaje čak dvije praizvedbe!