Nakon višegodišnje nemogućnosti igranja u teatru u Frankopanskoj, obnovljeno Gradsko dramsko kazalište Gavella u petak, 27. listopada 2023., otvara vrata svojoj publici premijernom izvedbom predstave "Kozmički žongleri", u režiji Ivana Penovića, na novoizgrađenoj maloj sceni našeg teatra, Maloj Gavelli.
Tekst "Kozmički žongleri" Kalmana Mesarića, napisan 1925., jedan je od njegovih najranijih radova. Komad sastavljen od tri jednočinke na prvo čitanje je krut, agresivan u iskazu, s izvedbenim potencijalom koji je na trenutke vidljiv, a na trenutke se čini potpuno nemoguć. Stvarajući tekst, svjestan je da je njegova finalna forma moguća tek s predstavom, da je proces njezine kreacije definirajući po pitanju toga što će taj tekst postati. Scensko događanje, iako namjerno nedefinirano u "Kozmičkim žonglerima", za Mesarića je ono što se treba dogoditi. Tekst, pa tako i ovaj, samo je početna materija po kojoj redatelj i pisac nalaze dodirne točke i interese, a potom iz njih nastaje - Novi tekst.
Uz takvo "odrješenje" od strane samog autora, odnosno opravdanje različite interpretacije, Penović je pristupio ovom komadu. Vidjet ćemo dvije od tri jednočinke: "Pobunu atlasa" u slobodnijoj adaptaciji te "Desperatere" onako kako ih je Mesarić zapisao. U prvoj, mitološke likove koji bježe od vlastite vječnosti; u drugoj, figure sazdane od nihilizma koje traže smisao. "Pobunu Atlasa" kao traženje jezika koji bi u okvirima današnje kazališne scene stvorio buntovni, bezobrazan komad kakav misli Kalman Mesarić; "Desperatere" kao traženje osnove, sirovog scenskog događanja svedenog na najprostije faktore, kojima je jedina svrha da ih netko gleda; "Kozmičke žonglere" kao provokaciju gledanja, provokaciju ljudskom kreiranju priče, uzroka i posljedice u svemu što dotakne, provokaciju našeg očekivanja kao gledatelja, provokaciju našeg smisla kao umjetnika. Provokaciju onoga što mislimo da je predstava dužna dati vjernoj publici.
Hrvatski književnik i redatelj Kalman Mesarić rođen je u Prelogu 1900., a preminuo u Zagrebu 1983. Nakon klasične gimnazije i nekoliko godina novinarskog rada, objavivši i prve književne radove, 1924. ulazi u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, gdje isprva radi kao pomoćni redatelj, a prve samostalne režije potpisuje u sezoni 1926.-27. Kao stipendist kazališta i dopisnik kulturnih rubrika zagrebačkih listova odlazi u Berlin, gdje studira dramaturgiju. U razdoblju dvadesetih, tridesetih i kasnijih godina vrlo je aktivan kao pisac, kazališni i književni kritičar. U početku djelovanja blizak je avangardnim umjetničkim pokretima (ekspresionistička novela "Divlji ples" 1921., zbirka avangardističkih pjesama "Tragigroteske" 1923., prva drama "Kozmički žongleri" i istoimena knjiga 1925.).
Na prijelazu iz 1920-ih u 1930-e odredio se za "socijalnu umjetnost" (brošura "Smjerovi moderne umjetnosti" 1929.). U zagrebačkom HNK-u 1931. izveden mu je pučki igrokaz "Joco Udmanić" te potom nekoliko komedija iz zagrebačkog društvenog života (objavljene u knjizi "Među nama" 1937.). Njegova komedija "Gospodsko dijete", koju je 1936. postavio u zagrebačkom HNK-u, jedna je od najboljih i najpopularnijih hrvatskih komedija između dvaju svjetskih ratova.
Autor dramatizacije i redatelj je Ivan Penović. Dramaturgiju je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2012. godine radi kao dramaturg na produkcijama HNK Ivana pl. Zajca, HNK Varaždin, ZKM-a, Dubrovačkih ljetnih igara i Teatra &TD te surađuje na projektima mnogih umjetničkih organizacija poput RUPER-a, Punctuma, KUFER-a, Ludens Teatra, Studentskog teatra Lero. Od 2014. godine režira vlastite tekstove ili autorske projekte od kojih su najvažniji "Sva lica Kim-Jong Una" (Ateatar, 2014.), "Prijeđanje vublike 148" (Ganz Novi Festival/Teatar &TD 2017.), "Katalonac" (RUPER/Teatar &TD 2018.), "Flex"(KunstTeatar/Punctum 2019.), "Znaš ti tko sam ja" (HNK u Zagrebu 2020.), "Proces Kafka" (Teatar &TD 2020.), "Neprijatelj naroda" (ZKM 2021.), "Hrvatski bog masakra" (HNK Varaždin 2021.), "Van sebe" (Dubrovačke ljetne igre 2021.), "Fahrenheit 451" (HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka 2021.), "Ti si prvi hrabar" (KunstTeatar 2021.), "Tatko na Tatkovinata" (Narodni teatar Bitola 2022.). Od 2019. umjetnički je voditelj Kazališne družine KUFER.
Scenografiju potpisuje Filip Triplat, kostime Marita Ćopo, autori glazbe su Filip Triplat i Karlo Mrkša, autor videa je Ivan Lušičić Liik, a za oblikovanje svjetla zadužen je Zdravko Stolnik. U predstavi igraju Barbara Nola, Natalija Đorđević, Enes Vejzović, Domagoj Janković, Filip Križan, Marko Petrić, Đorđe Kukuljica i Janko Rakoš.
