Pisac i pjesnik što piše o malim ljudima na rubu društva, Zoran Pilić, uvršten je među deset Novih glasova Europe. Ovo je prva godina izbora kojeg žiri čine predstavnici književnih festivala i institucija. Iza svega stoje europska platforma Literary Europe Live i britanska organizacija Literature Across Frontiers, u kojoj su okupljeni neki od najpoznatijih europskih književnih festivala i institucija poput Passa Porte iz Bruxellesa, Kosmopolisa iz Barcelone, britanskog Hay festivala... Književna imena za New Voices predlažu uglavnom organizatori festivala, a među njima su i dvoje iz Hrvatske, Festival europske kratke priče i Booksa. Mika Buljević iz Bookse komentira: “Cilj je da se talentirani pisci malih jezika međunarodno promoviraju, da ih se prevede na velikim europskim jezicima, da sudjeluju na europskim festivalima. Nije cilj da latvijski književnik dođe u Hrvatsku, makar je i to odlično, već da se predstave na engleskom, njemačkom...”
U sljedećih godinu dana bit će objavljena antologija izabranih autora na engleskom jeziku. Svaki partner je predlagao po jednog autora iz svoje zemlje i jednog stranca, pa su tako Hrvati, osim Pilića, imenovali Makedonku Rumenu Bužarovsku, koja je i izabrana među deset novih glasova.
Vječito pitanje emigracije
Riječ je o piscima koji su unazad deset godina debitirali na književnoj sceni. Zoran Pilić autor je romana “Krimskrams” i “Đavli od papira”, zbirki priča “Doggiestyle” i “Nema slonova u Meksiku” te zbirke poezije “Dendermonde”. Upravo je završio novelu koju će Fraktura objaviti ove godine. Piše i zbirku priča “koje o ljubavi govore na malo iščašeniji način.” Radi i na romanu kojem se, priča, s većim i manjim pauzama, vraća. “To je biografija generacije ispričanu kroz sudbinu jednog čovjeka. Glavni je junak s ovih prostora, radnja se ‘prostire’ kroz niz gradova, država i zbiva u vremenu od 1975. do 2015. To je prilično opširan rukopis na kojem radim svake godine po malo, pa ga onda ostavim ne bi li dovršio nešto drugo. Priča je to o ‘generaciji’ rođenih od sredine 1960-ih do početka 1970-ih, počinje 1975., prati potom raspad države, rat, tranziciju i ovaj novi egzodus ljudi u zapadnu Europu”, govori Pilić.
Roman u nastajanju, kaže, ponešto je sličan njegovoj posljednjoj priči iz zbirke “Nema slonova u Meksiku”, gdje također tematizira “vječito” pitanje emigracije iz ovdašnjih krajeva. “Puno mojih prijatelja je od 1990-ih na ovamo napustio zemlju, danas ih je po svim kontinentima. Ono što su mi pričali utjecalo je na ono što pišem. To je generacija koja je bila dovoljno odrasla da pamti bivšu zemlju, koja je bila u najboljoj snazi u doba rata, izgubljena generacija gubitnika i nomada koji u toj Europi i šire pokušavaju naći neko mjesto za sebe”, kaže Pilić.
Kurdski pisac
Među izabranim književnicima su Slovenka Anja Golob, mađarski pjesnik Árpád Kollár i turski romanopisac Ciwanmerd Kulek. Zanimljivo je da je Kulek kurdski književnik iz Turske, piše na kurdskom. “Kako je to izbor za koji nominacije ne šalju ministarstva kulture i slične institucije, već organizatori festivala, onda i takvi, manjinski glasovi, imaju priliku. Službeni turski kanali obično predlažu turske autore, a ova je platforma predložila - kurdskog pisca”, komentira Mika Buljević.