Povjesničar i egiptolog Daniel Rafaelić, nakon uspješne prve sezone svojih predavanja u zagrebačkoj knjižari Vuković & Runjić, vodi nas ponovno na uzbudljivo putovanje spisima, pjesmama i pričama starih Egipćana.
Njihova je književnost, sačuvana na papirusima raspršenim po brojnim svjetskim muzejima, često imala i višu funkciju; s jedne strane odražavala je stvarnost faraonskog doba, dok je s druge osiguravala čitatelju i dodir metafizike. Svaka od priča miješa stvarno i imaginarno, svaka ima i do danas nerazjašnjene rebuse i ključeve za dodatno razumijevanje vremena kada su Egiptom vladali faraoni. Ti su tekstovi često su i kritični prema vlasti, bave se ratovima, atentatima na vladara te orgijastičkim ponašanjem pojedinih članova faraonovog dvora.
S druge pak strane štite tzv. malog čovjeka, detaljno opisuju njegove ljubavne boli i zanose, unutarnje borbe i javna slavlja. Prolazeći kroz ove tekstove, polaznici će uz sama predavanja vidjeti i neke od rijetkih filmskih uprizorenja staroegipatskih priča kao i neke od najvažnijih umjetnina koje se napajaju baš tim tekstovima. Obogatit će pritom svoje poznavanje izvorišta svjetske pisane riječi, povijesti i arheologije starog Egipta, upoznati se s nekim od manje poznatih lokaliteta i podsjetiti na najpoznatije umjetničke vrhunce civilizacije koja je još uvijek neraskidivo povezana i s našom sadašnjošću.
2.2. Razgovor umornog čovjeka sa svojom dušom – 2000. g. pr. Kr.
Zasićen životom, čovjek pomišlja o samoubojstvu. Njegova duša, ba, odlučuje ga izazvati na verbalni duel u kojem oboje promišljaju smisao života ali i besmisao zla i užasa koji čovjeka okružuju.
9.2. Priča o ukletom princu – 1350. g. pr. Kr.
Priča o ukletom princu jedna je od onih staroegipatskih priča koje su do nas došle, nažalost, bez svog završetka. Jedan je to od najnapetijih, najživljih i najljepših staroegipatskih tekstova koji je imao tu nesreću da je papirus na kojem je sačuvan stradao u eksploziji krajem 19. st.
16.2. Knjiga o Nebeskoj kravi – 1320. g. pr. Kr.
Otkrivena na unutrašnjoj strani Tutankhamonovog lijesa, ova je priča natjerala egiptologe da njene korijene traže u kaotičnom završetku vladavine Ekhnatona i Nefertiti. Krajem prošlog stoljeća s velikim je uspjehom pretočena i u animirani film.
23.2. Borba Horusa i Seta – 1150. g. pr. Kr.
Borba Horusa i Seta, nećaka i ujaka, stara je koliko i drevnoegipatska uljudba. Ipak, njen nam zapis iz vremena Ramzesa V. tek djelomično pojašnjava svu slojevitost i poetsku ljepotu serije priča kraljevskoj obitelji premreženoj intrigama, ranjavanjima, ubojstvima, osvetama i trijumfom. Nedavno je ova mitska borba pretočena i u hollywoodski spektakl.
2.3. Setna i mumije – 600. g. pr. Kr.
Potraga za Tothovom knjigom, borba s mumijama, sukob s čarobnjacima... sve to imao je staroegipatski proto-roman sa Setnom kao glavnim likom. Izravno inspiriran Khaemwasetom, sinom Ramzesa II., ciklus priča vezanih za Setnu stoljećima će se prepričavati uz nilsku obalu da bi kasnije završi – čak i u tarotu.
9.3. Kleopatra i poezija starog Rima – 27 g. pr. Kr.
Nedugo nakon poraza kod Akcija, umire posljednja egipatska kraljica Kleopatra. Rimski pisci navode da se ubila ujedom zmije. Beskrajno fascinantna Rimljanima onoga doba, ona vrlo brzo ulazi u rimsku poeziju kao "regina meretrix". Ipak, jedino se Horacije divi njezinoj odvažnosti i stvara jednu od najljepših pjesama čitavog latiniteta.
Upiti i upisi: knjižara Vuković & Runjić, Teslina 16 ili na e-mail iva.cikojević@yahoo.com