Lijepih riječi na račun knjige nije falilo na otvorenju Interlibera. Sažetak svih govora mogao bi se svesti na misao kako je tradicija knjige i kultura čitanje nešto na što trebamo biti ponosni.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, otvarajući sajam, podsjetila je i na probleme branše te istaknula kako je “unatoč problemima u svim aspektima lanca, knjiga još uvijek među nama zahvaljujući svima koji na njoj rade, a među kojima su izdavači na najvećem udaru.”
Varljive statistike
Spas za knjigu vidi u otvaranju prema novim tehnologijama i u pomoći lokalnih vlasti knjižarama... No, nijedna od tih mjera nije nešto što se može uvesti preko noći i riješiti probleme branše koja je u situaciji usporedivoj s onom devedesetih.
U najavama zadnjeg Interlibera prije uvođenja PDV -a koji će, potvrdila je ministrica, za tiskane knjige biti pet posto, isticalo se da će biti deset izlagača više nego prošle godine. No statistika je, opet se potvrđuje, ipak varljiva - prvi dan nije donio bitne pomake, osim što se sve doima rascjepkanijim, skromnijim i stišanijim, bez obzira na posjećena predstavljanja nakon otvorenja - Slavenke Drakulić, beogradskog Službenog glasnika sa Svetislavom Basarom te Arsena Dedića.
Bez bitnih pomaka
Glavni štandovi velikih izdavača i dalje su u Paviljonu 5, no raspored je ipak donekle promijenjen, pa su se u Petici ove godine smjestili i sarajevski Buybook i strip izdavač Fibra. Nakon pauze u izdavanja vratila se i kuća Vuković i Runjić koja je štand ukrasila najavama novih izdanja, među kojima su Pamuk i Bolańova “2666”.
Plakati s istaknutim postotkom popusta, u skladu s poetikom sajma, većini su izdavača ključni gradivni elementi vizualnog izgleda štanda. Najjeftinija su starija izdanja, no može se povoljno nabaviti i novijih naslova: primjerice, “Cesta” Cormaca McCarthy na štandu Profila je 29 kuna, dok je kod Sandorfa biografija Garcije Marqueza, autora Geralda Martina, 50 kuna. Cijena te knjige u knjižarama je 240 kuna.
Iako je nezahvalno govoriti o trendovima, jer je odlika vremena da svi izdavači pokušavaju zahvatiti što šire knjiško područje, prvi smo dan Interlibera pokušali prepoznati glavne tematske i žanrovske preokupacije u borbi za čitatelje.
Renasansa krimića
Potraga za novim Larssonom
Trileri i krimići (američki ili europski, svejedno) i dalje su, sudeći po onome što nude naši nakladnici, najzanimljiviji širem čitateljskom krugu.
Lumen tako reklamira roman “500” Matthewa Quirka, svojevrstan nasljednik Grishamove “Tvrtke”. Isti nakladnik ima još jedan jaki adut -“Alexa Crossa”, novi prijevod Jamesa Pattersona, autora koji je ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda po broju bestselera te već zadnjih dvije-tri godine drži prvo mjesto na Forbesovoj listi autora koji najviše zarađuju.
Naravno, nasljednika Stiega Larssona ima na svakom koraku, od Jo Nesboa (objavili su ga i Znanje i Profil) do najnovije uzdanice žanra Jensa Lapidusa (V.B.Z.) . Tu treba napome nuti da, iako skandinavski krimi romani imaju jaku tradiciju i nekoliko doista izvanrednih autora, gola činjenica njihova podrijetla nije nužno i garancije kvalitete.
Moć fantastike
Knjige za vjerne ovisnike
Velik broj djela s elementima fantastike (za djecu i za odrasle) popunja štandove ove godine. Taj trend, doduše, prisutan je već nekoliko godina. Zanimljivo je da se uglavnom radi o knjigama-serijalima , najviše trilogijama.
Algoritam je tako, primjerice, ukrašen ilustracijom “Mračnog sveska” Gordona Dahlquista, nastavkom “Staklene knjige kradljivaca snova”. Novitet Naklade Ljevak je knjiga “Divne tame”, nastavak “Divnih stvorenja”. Lumen nudi nove nastavke o Hekatinoj školi i “Tiffany protiv vilinske kraljice” T. Pratchetta. Frakture jeizdala “PoluSvijet:Zima”, prvu od četiri knjige Roda R eesa, opisanu kao knjišku mješavinu “Matrixa” i “Igara gladi” o najnaprednijoj računalnoj simulaciji svih vremena, tj. virtualnom svijetu u kojem seneprekidno odigrava građanski rat.
Kritika nacizma
Kapitalne knjige u borbi protiv naci pornografije
Izvan svih strujanja primjetan je i jedan mini trend koji se može protumačiti kao otpor prema naci pornografiji koja je posljednjih godina uzela maha, a to su ozbiljni naslovi koje tematiziraju najmračnije razdoblje europske povijesti.
U izdanju Disputa objavljen je tako “Behemot - struktura i praksa nacionalsocijalizma 1933. - 1944.” Franza Neumanna, iznimno utjecajna i kapitalna studija nacističkog totalitarizma. Tim Press izdao je “Anatomiju fašizma”, u kojoj se Robert O. Paxton bavi poviješću fašizma u svim njegovim pojavnim oblicima te odgovara na pitanja kako je i zašto fašizam uspio u nekim zemljama, a u drugima nije, ali i na jedno od mučnijih pitanja današnjice - može li se ponovno pojaviti. I Fraktura je, nakon što je ove jeseni objavila “Treći Reich” britanskog povjesničara Michela Burleigha, za Interliber pripremila i “Hitlerovu socijalnu državu” Götza Alyja. Njemački povjesničar u toj knjizi analizira fiskalnu i proračunsku politiku nacionalsocijalističkog režima, uključujući i redistribuciju opljačkanog bogatstva “kojim je režim kupovao socijalni mir rasno i etnički podobnih podanika Trećeg Reicha.”