Samo 48 posto građana Hrvatske u posljednjih godinu dana pročitalo je barem jednu knjigu, što je osam posto manje nego 2011. godine. U posljednja tri mjeseca knjigu je, pak, kupilo 19 posto građana, ili približno svaki peti Hrvat. Prije dvije godine taj postotak iznosio je 31 posto, što znači svaka treća osoba u Hrvatskoj.
Rezultati su to velikog istraživanja tržišta knjiga koje je provela agencija GfK za Zajednicu nakladnika i knjižara (ZNK) i Knjižni blok, a čije je predstavljanja bila uvertira u manifestaciju Noć knjige. Postoci čitanja i prodaje knjiga niži su od onih iz 2011., kad su proglašeni alarmantnim i poražavajućima.
Od lošeg prema gore
- Rezultati istraživanja samo potvrđuju ono što izdavači vide svakog mjeseca i još su jedna potvrda da nam je potrebna rezolutna akcija svih čimbenika kako bi se ljudi vratili u knjižare i knjižnice. Ako se ovaj trend nastavi, nećemo više imati nove knjige - smatra Seid Serdarević, glavni urednik Frakture.
Slično razmišlja i Mišo Nejašmić, vlasnik Jesenskog i Turka te potpredsjednik ZNK.
- Te rezultate nakladnici žive već duže vrijeme i nisam iznenađen. I više je nego očito da idemo od lošeg prema gorem, i mogu se samo nadati kako će rezultati biti ozbiljno shvaćeni i da će se aktivno pristupiti rješavanju problema. Ako vjerujemo da je knjiga i čitanje civilizacijski doseg koje bi društvo trebalo njegovati, onda nas, valjda, treba zabrinuti to što 52 posto građana u protekloj godini dana nije pročitalo nijednu knjigu. No, volio bih da se uskoro napravi i dubinska analiza toga kako sve čitamo u 21. stoljeću - komentirao je Nejašmić.
Čita se beletristika
Među rijetkim pozitivnim promjenama jest ta da su oni koji čitaju, čitali više nego prije - u prosjeku pet knjiga godišnje. Kada bi se broj pročitanih knjiga rasporedio na sve stanovnike, svaki od njih u prosjeku bi pročitao dvije knjige. Više od prosjeka čitaju žene, mlađi od 35 godina te visokoobrazovani. Zanimljiv je podatak da 53 posto onih koji imaju naviku čitanja nikad ne čitaju naglas svojoj djeci i unucima.
Knjige koje čitamo najčešće posuđujemo, bilo u knjižnici ili od prijatelja. Očekivano, beletristika se najviše čita, ali i kupuje. Među čitateljima najveći je postotak onih koji podjednako čitaju domaće i strane autore. Stranim autorima skloniji su mladi, u dobi od 15. do 24. godine, a domaćima osobe nižeg obrazovanja te stariji od 65 godina.
Prodaja knjiga bitno je pala u odnosu na 2011. godinu, no ipak treba imati na umu da se anketa prije dvije godine provodila krajem godine, kad se tradicionalno kupuje više knjiga. Knjige i dalje najčešće kupujemo sebi ili djeci. Sve se manje kupuju knjige po punoj cijeni. Čak 46 posto ispitanika navelo je kako knjige ne kupuju jer im ne trebaju niti ih zanimaju. Tako je 2011. godine odgovorilo njih 51 posto. Drugi važan razlog su financije.
E-knjige na ovim prostorima još nisu zaživjele. Postotak onih koji kupuju e-knjige iznosi jedan posto, ili upola manje nego 2011. godine. Većina smatra kako bi cijena e-knjiga trebala biti upola niža da bi uopće došla u obzir za kupnju.