U cijeloj Hrvatskoj postoje tek tri osnovne škole u kojima poučavaju i odgajaju slijedeći alternativnu pedagogiju - Montessori škola u Zagrebu te waldorfske škole u Zagrebu i Rijeci. I dok veći dio Europe alternativne osnovne škole dobrim dijelom ili u cijelosti financira iz državnog sustava, u nas takve škole gotovo 95 posto svog budžeta prikupe iz roditeljskih džepova, od školarina. Sve bi to bilo manje čudno da mala zagrebačka Montessori škola nema listu čekanja za upise u sve, pa i više razrede - jer roditelji sve češće djecu izloženu nasilju u državnim školama sele u alternativne škole.
Batine vršnjaka
- Ovdje nema tučnjava, nitko me ne napada… A i drugačije se uči. Tamo smo, recimo, crtali kružnice, a ovdje vidim da iz kružnice nastane svašta - tako 12-godišnji Tin Bulić kružeći šestarom sažima različitosti dva svijeta, državne škole u koju je išao do četvrtog razreda i waldorfske koju pohađa zadnje dvije godine. Iz nekadašnje škole otjerale su ga, među ostalim, batine vršnjaka, kojima nitko nije mogao stati na kraj.
- Ovdje su pravedni - priskače u pomoć Tinu Bianca ne bi li skupa artikulirali kako im je u waldorfu. I ona je stigla u četvrtom razredu. I Marija. - To da su pravedni znači da ne bacaju prevelik teret na nas, jer mi smo djeca; a i dalje puno učimo... - ne čujem ostatak, na pola rečenice trči na drugi kraj učionice, pripremaju predstavu s kojom putuju u waldorfsku školu u Ljubljanu. Waldorfska pedagogija u Sloveniji cvjeta, škole rade u Ljubljani, Mariboru, Cerju, na Bledu…, a država ih financira sa 100% iznosa. Imaju i alternativne srednje škole.
Edukacija u Europi
Waldorfska je škola u Zagrebu osnovana prije 18 godina, Montessori prije osam. I dok Montessori slijedi hrvatski nacionalni kurikulum uz dodatne sadržaje, u waldorfskoj imaju bitno drugačiji, svoj program, koji je priznalo Ministarstvo. Djeca iz Montessori i waldorfskih škola mogu u bilo kojem trenutku preći u državnu i obrnuto. 1200 kn je školarina i u waldorfu i u montessoriju, dnevni boravak i topli obroci plaćaju se dodatno.
U waldorfskoj školi nastavu od prvog do osmog razreda drže učitelji. Nakon završenog studija razredne nastave prolaze trogodišnji waldorfski studij, a svake godine tjedan dana pripremaju se na nekoj waldorfskoj školi u inozemstvu. U svijetu postoji više od tisuću waldorfskih škola na svim kontinentima; hrvatski učitelji odlaze na edukaciju u Švicarsku i Njemačku.
Plan tjednih zadataka
- Djeca mogu shvatiti i probaviti samo ono što može i učitelj. Pripremajući se svako ljeto za nove satove, učitelj odredi koje je gradivo za djecu, a koje nije - kratko će učiteljica Mirjana Radanović. Ondje uz tzv. znanstvene i umjetničke poučavaju i radne, voljne predmete - od prvog razreda imaju ručni rad, u petom dobivaju zanate, u šestom vrtlarstvo... U waldorfu za ocjene ne znaju do sedmog razreda, u Montessoriju, kao i u državnim, opisno se ocjenjuje samo prvo polugodište prvog razreda.
U Montessoriju je u svakom razredu i dijete s posebnim potrebama. U malim razredima učiteljica sa svakim radi individualno ili u manjim skupinama, zadajući im različite zadatke. Radi se uglavnom s Montessori materijalima - matematiku uče s pomoću šarenih perlica, sricati slova je lakše uz igru figuricama životinja…
- Ako je dijete savladalo dio gradiva koji mu je učitelj pokazao, ne mora čekati da drugi završe taj dio već mu se daje dodatno gradivo… - diskretno šapuće učiteljica Antonija Krušelj dok prvašiću Davidu objašnjava kako složiti brojeve do 9000, a Lovri ispravlja krivo napisane riječi. Vrata učionice su otvorena, Andrija i Maša rade za stolom, a Jan i Ruas na hodniku, na debelom, kričavom tepihu rješavaju matematiku. Cijeli je prostor učionica.
Ustreba li im pomoć, mogu za savjet upitati i učiteljicu susjednog razreda. U tom izvanjskom “neredu” ipak vlada jasan red, pravila igre znaju i učitelji i djeca. Na početku tjedna dijete dobije svoj tjedni plan s popisom svih njegovih zadaća. Djeca biraju kada će riješiti nešto od zadanog, osim gradiva za koje učitelj napomene da trebaju zajedno napraviti kao razred, koje mora predavati cijelom razredu. Do konca tjedna svi zadaci moraju biti riješeni.
Brza prilagodba
Zagrebačka Montessori škola, uz tzv. kozmički odgoj (pet velikih priča o postanku života na Zemlji, postanku čovjeka, brojeva, pisma i što sve ima na nebu koje se slušaju od 1. do 8. razreda) provodi i dodatni program prema Cambridge kurikulumu iz matematike, fizike, kemije, biologije i engleskog. Ove su godine, prvi put od osnivanja, upisali dva prva razreda. U razredu je od 12 do 16 učenika, a mjesta za sljedeću školsku godinu popune već do siječnja.
Mnogi roditelji “koketiraju” s alternativnom pedagogijom, no na koncu se, dvojeći pripremaju li te škole djecu za stvarni život izvan školskog dvorišta, odluče za državne škole. - Nemamo točnu statistiku, ali djeca upisuju razne gimnazije i fakultete, iako postoji predrasuda da ‘naši’ uglavnom odlaze na primijenjenu umjetnost i umjetničke akademije - kaže ravnateljica Lada Pekota Šenjug i dodaje: - Odlazak u srednju školu uvijek je mali šok, i onima koji dolaze iz državnog sustava. Naša djeca se brzo prilagode,nemaju većih problema.