ROMANTIČNA PRIČA

IZ RUSIJE S LJUBAVLJU: ČUVENI RUSKI KNJIŽEVNIK U UGLEDNOM ČASOPISU NAPISAO LASKAV TEKST O HRVATSKIM OTOCIMA 'Mi Rusi oduvijek patimo za Jadranom...'

U tekstu Šarij prelazi Pag i spominje tamošnji sir i janjetinu te Cres sa slatkovodnim Vranskim jezerom, ali i Brijune, rezidenciju Josipa Broza Tita koji je tamo osnovao Nesvrstane

Romantičan tekst o 1246 naših otoka Šarij počinje pričom o bisti ruskom književniku Lavu Tolstoju u Selcu na Braču

Hrvatski otoci na Jadranu jedinstvena su mješavina utjecaja Sredozemlja, Balkana, opuštenog slavenskog duha, grčke, rimske, venecijanske, austrijske i domaće kulture, arhitekture, kuhinje i neodoljivih prirodnih ljepota od kojih zastaje dah - sukus je velikog članka ruskog magazina Geo, koji za oko 150 tisuća svojih pretplatnika kao glavnu temu ljetnog broja donosi opširnu fotoreportažu poznatog ruskog publicista i književnika Andreja Šarija o hrvatskim otocima koje je obišao krstareći Jadranom.

Svoj romantični tekst o 1246 jadranskih otoka, otočića i hridi Šarij počinje pričom o bisti velikom ruskom književniku Lavu Tolstoju u Selcu na Braču, podignutoj davne 1911. godine kao prvi spomenik autoru “Rata i mira”.

 

Tito i Staljin

“Nije baš lako u tom bradatom impozantnom kamenom liku na prvi pogled prepoznati velikog Lava Tolstoja”, piše Šarij, “ali to je, s obzirom na nastanak i mjesto postavljanja, dodatni pitoreskni detalj”.

“Lijepo je stići ovako iza sedam gora i sedam mora i osjetiti komadić rodnog kraja”, piše Šarij. Napominje kako su još od vremena carske dinastije Romanovih pa do boljševičkog satrapa Staljina Rusi patili za Jadranom. I carevi i generalni sekretari željeli su na Jadran, ali nisu uspjeli, no zato je danas Jadran omiljeno mjesto odmora za oko 200 tisuća Rusa godišnje.

Šarij donosi zanimljivu, nedovoljno istraženu povijesnu priču: u jeku Napoleonova prodora u Dalmaciju ruski je car 1806. poslao eskadru svojih ratnih jedrenjaka pod vodstvom viceadmirala Dmitrija Senjavina u Jadran kako bi spriječio francusko osvajanje Dubrovačke Republike, pa su čak Rusi ponudili savezništvo Dubrovčanima.

“Napoleon je hrvatsku obalu nazvao slavenskom stijenom francusko-talijanske države”, piše Šarij. Rusi su zauzeli Kotor i iskrcali se na Visu, Korčuli i Braču, ali su se morali povući kada je buknuo još jedan rusko-turski rat pa je flota povučena u Egejsko more. Tako je završila ruska vojna ekspedicija na Jadranu. Novi izlazak na Jadran pokušao je i Staljin, ali su ga u tome zaustavili “iskusni partizanski vođa” Josip Broz Tito i neprihvaćanje Rezolucije Informbiroa. Šarij podsjeća da je Tito s Visa iz pećine Hum pod kraj Drugoga svjetskog rata rukovodio antifašističkom borbom. No, podsjeća da su dva mala jadranska otoka, Goli i Sveti Grgur, zadobila zlokobnu slavu - bili su gulazi gdje je Tito nakon raskola sa Staljinom izolirao svoje protivnike.

No, kaže Šarij, možda ih nije izabrao slučajno - tamo su tijekom Prvoga svjetskog rata bili austrijski zarobljenički logori za ruske vojnike. U tekstu Šarij prelazi Pag i spominje tamošnji sir i janjetinu te Cres sa svojim slatkovodnim Vranskim jezerom, ali i Brijune, rezidenciju Josipa Broza Tita koji je tamo osnovao Pokret nesvrstanih i ugošćivao mnoge strane državnike.

 

Gdje dobiti vizu

Šarij se osvrnuo na slona Sonyja, poklon Indire Gandhi, koji je nadživio i Tita i komunizam i Jugoslaviju. “Na Brijune su dolazili i mnogi sovjetski gosti, ali mu nisu donijeli na poklon sibirskog medvjeda”, navodi Šarij.

Osim povijesnih reminiscencija, Šarij spominje i turističku i gastronomsku ponudu te kaže kako je Hrvatsku 2016. godine posjetilo 17 milijuna gostiju. U tekstu napominje kako je naseljeno samo 50 otoka te da je početkom 20. stoljeća na jadranskim otocima živjelo više od 200 tisuća ljudi, a danas je taj broj pao za dvije trećine.

Svoj bogato ilustrirani tekst Geo završava pričom o Palagruži kao najisturenijoj i najjužnijoj “postaji” slavenskog svijeta.

Tekst donosi i nekoliko recepata dalmatinske kuhinje te najnužnije informacije za ruske turiste: gdje mogu dobiti vizu, kako doputovati i čime te koje sve kulturne događaje i manifestacije trebaju posjetiti na ovdašnjim otocima.

ELIPSO

Izdvajamo