Cijeli turistički sektor, svake godine nakon marljivo odrađene sezone, jedva dočeka Dane hrvatskog turizma (DHT). Najveći je to skup turističkih djelatnika koji se održava već niz godina, a mjesto je susreta čelnih ljudi iz turizma i ugostiteljstva iz cijele Hrvatske, a i šire. Ove godine ovu značajnu dvodnevnu manifestaciju 9. i 10. studenoga opet je, nakon mnogo godina, ugostio Rovinj, prošlogodišnji šampion turizma, biser hrvatskog i istarskog turizma.
Najnoviji trendovi i pogled u budućnost
Kroz višednevni program DHT-a tradicionalno se na stručnim predavanjima, radionicama, prezentacijama i radnim sastancima sažimaju turistička i gospodarska postignuća, komentiraju aktualne teme vezane uz turizam te prezentiraju turistički potencijali za daljnji razvoj i učinkovitije pozicioniranje hrvatskog turizma. Okupi se više od 1000 sudionika, odnosno djelatnika u turizmu i drugim povezanim djelatnostima.
Tako je i ovogodišnji DHT u Rovinju okupio najznačajnije predstavnike domaće i inozemne turističke industrije, koji su sumirali ovogodišnju turističku godinu, otkrili kako digitalne tehnologije osnažuju turistički sektor i je li ekoturizam zbilja ili mašta te gdje ćemo putovati za 50 godina i koje ćemo zemlje izostaviti s naše liste želja.
Na panelu Hrvatske turističke zajednice pod nazivom “Putovanje u održivost - iskustva destinacija!” direktorica Predstavništva HTZ-a u Italiji Viviana Vukelić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj Danijela Mihalić Đurica, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivana Vladović te direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula odgovorili su kako najbolje očuvati resurse koji obogaćuju najposjećenije destinacije, jesu li današnji mladi putnici prezahtjevni ili realni u svojim željama, na koji način pobijediti u borbi protiv masovnog turizma i devastacije kulturno-povijesne baštine, što je Francuzima i Talijanima važno dok putuju na odmor te što jedno mjesto mora posjedovati da bi imalo green status.
Može li umjetna inteligencija zamijeniti vještine i sposobnosti čovjeka te kako je moderan softverski sustav povezan s karakterom ljudi i turizmom, otkrio je osnivač tvrtke Apsolon i suosnivač i partner u konzultantskoj kući Best Advisory Vedran Antoljak te licencirani predavač u području prodaje i komunikacija Davor Bilman u raspravi “AI s osobnošću” čiji je nositelj Hrvatska gospodarska komora.
Ministarstvo turizma i sporta organiziralo je razgovor 1 na 1 pod nazivom “Doba održivosti hrvatskog turizma”. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac pojasnila je zašto je nužno usmjeriti razvoj turizma prema održivosti, što je sve Vlada Republike Hrvatske do sada učinila u tom pogledu te kako će reforma upravljanja razvojem turizma doprinijeti konkretnim poboljšanjima u tom sektoru. Osim nje, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga te gradonačelnik Šibenika Željko Burić na temelju vlastitih iskustava su govorili o tome jesu li domaće destinacije počele upravljati turizmom na održiv način te što je sve potrebno kako bi i u budućnosti ostale poželjne i konkurentne.
Jedan od važnijih gostiju u Rovinju bio je jedini futurolog na svijetu specijaliziran za turizam i putovanja Ian Yeoman. On je kroz predavanje “Budućnost europskog turizma” predstavio četiri scenarija europskog turizma te razjasnio tko će i zašto za 50 godina biti turist u Australiji, a tko u Parizu.
Novi koncept nagrada za najbolje od najboljih
Program je dodatno obogatila svečana dodjela godišnjih turističkih nagrada uz izravni televizijski prijenos na HRT-u. Naime, ovogodišnji DHT je bio i mjesto gdje se prvi put predstavio i novi koncept turističkih nagrada koje na DHT-u zajedno dodjeljuju Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Zajedničkim snagama odlučili su se za 15 kategorija nagrada.
Kandidatura je bila otvorena za širok spektar dionika turizma, od poslovnih subjekata poput hotela, kampova, OPG-ova, marina, preko raznih kulturnih ruta, vinskih cesta, kružnih putovanja pa sve do destinacija, manifestacija i udruga. Nagrađene su organizacije i pojedinci koji su svojim djelovanjem iznimno pridonijeli uspješnosti još jedne turističke godine.
Tako su se nagrade dodijelile za turistički događaj godine, gastronomski doživljaj godine, zatim nagrada u kulturnom turizmu, aktivnom turizmu, ruralnom te nautičkom, zdravstvenom i poslovnom turizmu. Nagrada je išla i najboljim destinacijskim menadžment kompanijama, najboljem kampu, hotelu, ali i unique smještaju godine koji podrazumijeva unikatno iskustvo noćenja. Također, dijelila se nagrada Naturally yours za projekte koji ostvaruju poseban doprinos održivom razvoju turizma u Hrvatskoj. Što se tiče nagrađivanja pojedinaca, objedinile su se dosadašnje dvije nagrade Čovjek - ključ uspjeha, djelatnik godine i godišnja nagrada “Anton Štifanić “ i nagrada za životno djelo. Za kraj se, kao i svake godine, izabrala turistička destinacija godine koja je proglašena Šampionom hrvatskog turizma.
Kandidirati su se mogli poslovni subjekti poput hotela, kampova, privatnih iznajmljivača, OPG-ova, marina, charter kompanija, hostela, lječilišta, specijalnih bolnica, turističkih agencija i restorana pa sve do raznih tematskih cesta i ruta, manifestacija, kružnih putovanja, ali i turističkih zajednica, DMK te općenito turističkih destinacija i strukovnih udruga. Pri odabiru najboljih prednost imaju oni dionici koji ostvaruju opći pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu. Također, želja je izdvojiti primjere dobre prakse u razvoju posebnih oblika turizma te nagraditi one koji su pridonijeli ostvarenju iznimno dobrih turističkih rezultata.
Rovinj – lanjski šampion turizma i ovogodišnji domaćin DHT-a
Naime, ovo je prvi put da se DHT održao u studenome, a razlog tomu je činjenica da je u Rovinju u listopadu, kada se inače održava ovaj turistički skup, bilo teško doći do slobodnih kapaciteta. To dovoljno govori u prilog činjenici kako je uspješna ovogodišnja sezona u Rovinju, koji se u posljednjih 15 godine pretvorio u destinaciju visoke kvalitete smještaja i doživljaja. Rovinj osim toga već nekoliko godina zaredom slovi za jednog od apsolutnih rekordera turizma, što zbog vrhunske ponude koja uključuje luksuzne hotele, visoke standarde usluge i bogatu gastronomsku ponudu, a što zbog slikovite arhitekture i idealne mediteranske atmosfere. Redovito se nalazi na vrhu popisa hrvatskih destinacija u kojima se ostvaruje najveći broj turističkih dolazaka i noćenja.
Već ove je godine 24. rujna, prvi u Hrvatskoj, prešao 4 milijuna noćenja što je na prošlogodišnjem nivou. Ova su noćenja ostvarena s ukupno 665.847 dolazaka, što je 3% više u odnosu na 2022. godinu. Najveći broj noćenja u tom periodu ostvarili su Nijemci s 35% udjela, Austrijanci s 15% udjela, Talijani sa 7% udjela, Nizozemci te domaći gosti s 5% udjela. Najviše noćenja ostvareno je u kampovima (46%), u privatnom smještaju (23%), zatim u hotelima (18%) i u turističkim naseljima (10%).
Novim Strateškim planom razvoja turizma destinacije Rovinj, usvojenim krajem 2022. godine, razvojne aktivnosti su usmjerene na povećanje turističkog prometa u periodu predsezone i posezone, što dokazuju i ovogodišnji rezultati jer je u prvom polugodištu 2023. godine sa 39.303 kreveta ostvareno 1,370.235 noćenja (+3% u odnosu na isti period rekordne 2022.). U srpnju i kolovozu turistički promet bio je nešto slabiji u odnosu na prošlogodišnje rezultate, ali se od rujna te brojke opet mijenjaju te se očekuje bolja posezona u odnosu na prošlogodišnji rezultat, što bi u konačnici moglo rezultirati ostvarenjem rekordnih turističkih rezultata u ovoj godini.
Zelena budućnost na prvome mjestu
U okviru budućnosti turizma, kako na domaćoj, tako i na globalnoj razini, jedan od prioriteta čine zelena ulaganja i prakse održivog poslovanja. Osim toga, od velikog su značenja i inovacije implementirane u turistički sektor. Da je tome tako, potvrđuje i dokument Ministarstva turizma i sporta, odnosno Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a tu je i novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma do 2027. u sklopu kojeg je poseban naglasak stavljen na promociju hrvatske kao kvalitetne i održive destinacije. Upravo na tim odrednicama počiva izgradnja održive sutrašnjice i podizanje razine ekološke svijesti, za što se Hrvatska turistička zajednica izuzetno zalaže.
Baš zato je Hrvatska turistička zajednica, zajedno s partnerima, nakon pozitivnih promotivnih rezultata ostvarenih tijekom prve dvije sezone kampanje “Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!” odlučila treću sezonu kampanje posvetiti održivosti i održivim načinima putovanja, pa otuda i novi naziv kampanje “Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!”.
”Ovu smo kampanju prvi put proveli 2021. godine, kada su u središtu promocije bile manje poznate destinacije i lokaliteti hrvatskih ruralnih krajeva. Nakon dvije godine i pozitivnih povratnih reakcija i rezultata odlučili smo zadržati dosadašnji format kampanje, ali pritom u središte promocije staviti održivost, odnosno promociju održivih destinacija, lokaliteta te proizvoda i usluga koje čine važan dio sve traženijih održivih putovanja. Navedeno je usklađeno i sa smjernicama novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma u kojem je poseban naglasak stavljen na održivost”, poručio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, nadodavši kako održivost podrazumijeva brigu o okolišu, destinacijama, ali i lokalnom stanovništvu.
Za potrebe kampanje izrađeno je osam tematskih videopriloga u kojima su istaknuti primjeri održivog turizma u Hrvatskoj, a prijedloge destinacija i lokacija dao je i sustav turističkih zajednica pritom vodeći računa o kriterijima i načelima održivosti kao što su optimalno korištenje resursa okoliša, očuvanje prirodne baštine i bioraznolikosti, poštivanje sociološke i kulturne autentičnosti zajednice, provođenje ekološko edukativnih akcija, uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika prijevoza i dr.
U sklopu videopriloga obuhvaćene su destinacije i lokaliteti poput Hvara, Lastova, Like, Malog Lošinja, Međimurja, Istre, središnje Hrvatske i Papuka. Osim promotivnog karaktera kreirani videomaterijali imaju i edukativni dio s obzirom na isticanje važnosti usklađenja turističkih putovanja i održivog pristupa turizmu.
”Obišli smo Hrvatsku uzduž i poprijeko i pokušali smo provjeriti kako održivost funkcionira u praksi. Od pojedinaca preko velikih objekata i čitavih destinacija do javnih ustanova - svi su postali svjesni(ji) važnosti brige o okolišu oko nas. Iako je možda pet do dvanaest, još uvijek nije kasno i još uvijek možemo učiniti mnogo. Krenite s nama na put i saznajte kako!” - jedna je od poruka kampanje “Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!”.
S druge strane, nautički turizam ključna je turistička grana koja je Hrvatsku pozicionirala kao jednu od najboljih europskih i svjetskih destinacija za nautičare. Razvoj nautičkog chartera obuhvaća i revitalizaciju obalnih mjesta duž hrvatske obale, što na atraktivan način oživljava cjelokupnu turističku ponudu.
Nautika kao jedan od nositelja premium i luxury ponude
Hrvatska turistička zajednica na najvažnijim emitivnim tržištima provodi promotivne kampanje kojima je cilj pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne i atraktivne destinacije bogatog sadržaja, odnosno kao destinacije idealne za turistička putovanja u posezoni. Cilj je prikazati Hrvatsku kroz luksuznu ponudu usmjerenu na wellness i spa, opuštanje, kulturu, odnosno na raznovrsnu ponudu koja može nadahnuti goste na dolazak u Hrvatsku kako bi pronašli svoj mir i zadovoljstvo.
Inače, nautičari su gosti koji su rado viđeni u svim destinacijama jer su poznati kao dobri potrošači. U Hrvatskoj troše i 298 eura na dan, a biraju je zbog ljepote naše obale i prirode i gotovo svi imaju pozitivno mišljenje o ovakvom vidu ljetovanja u Hrvatskoj. U prosjeku u Hrvatskoj borave osam noći, što je za dvije noći manje nego prije pet godina. Gotovo 60 posto inozemnih nautičara već je više od tri puta plovilo u Hrvatskoj, što znači da joj se rado vraćaju i da postaju vjerni gosti. Sve to pokazuju aktualni rezultati Tomas istraživanja Instituta za turizam.
Ovo se istraživanje radi jednom u pet godina, a u odnosu na 2017. godinu poraslo je gotovo sve osim duljine noćenja - od prosječne potrošnje nautičara do zadovoljstva gostiju ponudom na Jadranu pa sve do najma plovila sa skiperom, i bez njega, i noćenja nautičara. Istraživanje se provodilo prošlo ljeto diljem jadranske obale i došlo se do podataka da su u prosjeku nautičari tijekom plovidbe potrošili prosječno 198 eura na dan po osobi, od čega se 62% odnosilo na izdatke za plovilo, a 38% na sve ostale izdatke. Nešto su veći prosječni dnevni izdaci čarteraša od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (267 eura prema 117 eura) kao odraz izdataka za najam plovila.
- Prosječni dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani su u 2022. godini za 47%, a svih drugih nautičara za 56% u odnosu na 2017. godinu. Izdaci za plovilo povećani su 39%, a ostali izdaci su gotovo udvostručeni. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima su imali čarteraši iz nordijskih zemalja (298 eura), Velike Britanije (296 eura), Italije (280 eura) i Francuske (274 eura). Među ostalim nautičarima najveću dnevnu potrošnju su ostvarili nautičari iz Poljske (136 eura), Švicarske (131 euro) i Velike Britanije (125 eura), navodi se u istraživanju.
Od osam noćenja koje nautičari ostvaruju na plovidbi, pola toga je u marinama, a ostatak u lučicama, na bovi ili sidru. U odnosu na 2017. godinu primijećeno je da se nautičari sve više vole zadržavati u lokalnim lukama ili na sidru, a nešto manje u marinama. Budući da su izrazito aktivni gosti, najviše vole odlaziti u restorane i šoping. I dok su gastronomskom ponudom jako zadovoljni, na dnu ljestvice zadovoljstva nautičara je kupnja, kako u marinama, tako i samim destinacijama. Muči ih i sporost popravaka u slučaju tehničkih poteškoća s brodom. No, generalno su veoma zadovoljni plovidbom u Hrvatskoj te je ono veće u odnosu na 2017. godinu, što znači da je Hrvatska poboljšala svoju poziciju među konkurencijom.
Za 39% nautičara cjelokupno iskustvo plovidbe je bilo iznad očekivanja, za 61% u skladu s očekivanjima, a tek 0,5% nautičara nije ispunilo svoja očekivanja. Svi su elementi ponude, s izuzetkom mogućnosti kupnje u marinama, ocijenjeni vrlo visokom ocjenom. Najbolje su ocijenjeni ljepota prirode i krajolika, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj, gastronomska ponuda u mjestu, ukupno zadovoljstvo plovidbom u Hrvatskoj, očuvanost okoliša, prostorni raspored marina te čitav niz elemenata vezan uz ponudu marina i čartera. Između 4% i 15% nautičara iskazalo je nezadovoljstvo neodgovornim ponašanjem drugih nautičara na moru, bukom, problemima s odlaganjem otpada ili zamijećenim plutajućim otpadom, prevelikim brojem plovila na moru ili gužvom u mjestima na kopnu, navodi se dalje.
Inače, u posljednjih pet godina povećani su i kapaciteti za nautičare te noćenja. Broj je marina povećan za 12 posto i sada ih je 64, broj sidrišta za 36%, broj privezišta za 150%, broj vezova u moru za 11%, i broj noćenja nautičara u čarteru za oko 8%. I dalje su nam najvjerniji nautičari iz Njemačke, SAD-a, Slovenije, Češke, Poljske i Slovačke.
Stoga će Ministarstvo turizma i sporta prvi put stvoriti i poseban okvir poticaja za održivu nautiku. Poticat će se projekti u turizmu visoke dodane vrijednosti, koji između ostaloga uključuju charter flotu, kao i djelatnosti smještaja gostiju na plovilima nautičkog turizma za krstarenje i plovila za jednodnevne i višednevne izlete.
- Radi smanjivanja emisija stakleničkih plinova iz turizma, osigurat će se dekarbonizacija turističke infrastrukture i zelena tranzicija turističke flote. Poticat će se korištenje izvora energije s niskim udjelom ugljika, odnosno obnovljive izvore energije, provedbu mjera energetske učinkovitosti te provedbu mjera zaštite okoliša. Prvi put će se omogućiti korištenje potpora za charter flotu, i to za obnavljanje ili kupnju čistih vozila ili vozila s nultom stopom emisije. Omogućit će se i ulaganje u marine, i to prihvatnih kapaciteta za crne tankove u marinama - najavila je ministrica turizma Nikolina Brnjac.
Dodala je i da je prije donošenja zakona Ministarstvo već krenulo s poticanjem ulaganja u ozelenjivanje nautike te je u svibnju završen natječaj za projekte iz programa Konkurentnost turističkog gospodarstva, namijenjen uz ostalo plovnim objektima za krstarenje, kojim se podupiru ulaganja u zelenu tranziciju, za što je iz državnog proračuna osigurano 600 tisuća eura.
- Recentna istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako su u posljednje tri godine i turisti promijenili svoje navike u putovanjima, traže održive destinacije, destinacije koje brinu o okolišu, gdje mogu doživjeti mir i ljepotu prirode te se povezati s lokalnim običajima i stanovništvom. To nam ukazuje na činjenicu da će u budućnosti uspjeh turizma ili destinacije uvelike počivati na održivosti. Zato je na svima nama odgovornost očuvati sve blagodati koje imamo u cijeloj regiji jer jedino tako ćemo ostati uspješni i konkurentni - zaključila je Brnjac.
