Hrvatska turistička industrija posljednjih godina brzo raste, a milijuni posjetitelja svake godine hrle u zemlju kako bi uživali u njezinim prekrasnim obalnim gradovima, zadivljujućim prirodnim krajolicima i bogatoj kulturnoj baštini. No, s povećanjem broja turista, raste i zabrinutost oko utjecaja turizma na okoliš i lokalne zajednice. Kao rezultat toga, došlo je do pomaka prema održivom turizmu u Hrvatskoj, čiji je cilj uravnotežiti gospodarski rast s ekološkom i društvenom odgovornošću. Navedeno dokazuje i nova Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, kao i novi Strateški marketinški plan hrvatskog turizma do 2027., koji se naslanja na strategiju s konkretnim smjernicama za daljnje pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne i održive turističke destinacije. Jedan od najboljih primjera promišljenog ulaganja u turizam je ponos Slavonije i biser kontinentalnog turizma Hrvatske - Park prirode Papuk.
Svojim prirodnim ljepotama već desetljećima privlači zaljubljenike u geologiju i sve one koji vole prirodu. A s obzirom na sve veći broj posjetitelja, tijekom godina su uveli neke promjene, ojačali postojeću ponudu i jače brendirali ono što je priroda ponudila na dlanu. Domišljatošću zaposlenika i pažljivim ispunjavanjem svih zadataka Papuk je tako stekao titulu “geoparka” 2007., čime je postao dio europske, ali i svjetske mreže geoparkova. Na Papuku svaki kamen priča svoju priču, a neke su od njih stare i milijunima godina. Upravo je cilj UNESCO-ova programa geoparkova sačuvati geobaštinu, poštujući strategiju održivog razvoja koja bi za krajnji cilj trebala imati dobrobit lokalne zajednice. Tako na Papuku možete šetati kroz predivnu, netaknutu prirodu, upoznati se s lokalnim proizvođačima na njihovu kućnom pragu i kući ponijeti vrhunske proizvode. Njihovim vinarima, medarima, sirarima i mnogim drugim proizvođačima zajedničko je to da svoje proizvode stvaraju u podnožju Papuka.
U Voćinu turisti mogu posjetiti geo informativni centar i pogledati postavu geologije, biologije i kulturno povijesne baštine kroz koje mogu naučiti kakva je priroda ovdje nekada bila, te kakve su životinje ovdje davno živjele. I u ovom su centru pomno razmišljali kako poslovati na ekološki način. Naime, na krovu zgrade su kao dio sada već standardne opreme postavljeni solarni paneli, a osim toga postoje i geotermalne bušotine koje služe grijanju i hlađenju centra. Dodajmo i to kako prirodno bogatstvo Hrvatske dodatno potvrđuju i geoparkovi Biokovo-Imotska jezera te Viški arhipelag, koji se uz Papuk također nalaze na prestižnoj UNESCO-ovoj listi svjetskih geoparkova.
Održivi turizam postaje sve važniji u Hrvatskoj, a temeljni stupovi su očuvanje prirodnih i kulturnih resursa, te promicanje lokalnog gospodarskog razvoja. Posljednje dvije godine Hrvatska turistička zajednica provodi projekt na domaćem tržištu “Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!”, gdje je naglasak bio usmjeren na turizam u ruralnim destinacijama, a ove godine se emisije rade više na edukativnoj bazi s naglaskom na održivosti destinacije, odnosno samog subjekta u novoj domaćoj kampanji “Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!”.
Ruralni turizam, naime, posjetiteljima nudi priliku da iskuse autentični i tradicionalni način života ruralnih zajednica, a istovremeno uživaju u brojnim aktivnostima na otvorenom. Turisti sve više žele istražiti manje poznata odredišta u zemlji i doživjeti lokalne običaje, a odmor u ruralnim područjima obično teče sporijim tempom, pružajući posjetiteljima priliku da se opuste i odvoje od stresa modernog života.
Manja mjesta poznata su i po gostoljubivosti mještana, koji rado s posjetiteljima podijele svoju tradiciju i način života. Tako, primjerice, nadomak Zagrebu, u malom selu Habjanovcu, već tridesetak godina posluje “Zrno eko imanje”, koje za cilj ima proizvodnju ekološke hrane uz poslovanje koje je pritom ekonomski održivo.
Njihovi proizvodi su ekološki certificirani, bez namirnica životinjskog porijekla te izrađeni majstorskom vještinom i strašću lokalnih djelatnika. Svaki gost koji dolazi na obilazak njihova imanja ostaje zadivljen načinom na koji se ta hrana proizvodi, a kasnije i njezinim okusom. Poznati su po poljoprivrednoj, prerađivačkoj, pekarskoj i ugostiteljskoj proizvodnji. Posjetitelji tamo mogu zateći radnike koji mijese različite vrste kruha. Svi su napravljeni od domaćeg brašna i kvasca. A kako se približavate pećima, miris peciva, kruha i kolača koji se tamo pripremaju postaje neodoljiv. Od tih proizvoda, uz dodatak povrća i namaza, pripremaju se sendviči, štrudle, prhka tijesta i razne druge delicije koje onda mi kao krajnji kupci nabavljamo u maloprodajnim lancima. Imaju biomehaničke vrtove koji su priča za budućnost. S obzirom na to da smo počeli sve češće razmišljati o tome kakva hrana pomaže našem tijelu, a kakva odmaže, ljudima je sve važnije da hrana bude lokalno, prirodno proizvedena, a na “Zrnu” ulažu silne napore da tako i bude. Domaćini u Habjanovcu smatraju kako je ekološka, “poštena” hrana put kojim zasigurno možemo ojačati i svoju turističku ponudu.
